latinica  ћирилица
11/06/2018 |  18:18 ⇒ 12/06/2018 | 09:02 | Autor: RTRS

Centralna evidencija nestalih u BiH bez tri ključna parametra?!

Na centralnu evidenciju nestalih u BiH čeka se gotovo osam godina.

Istina je, evidentiranje i verifikaciju podataka o nestalim zaustavili su srpski predstavnici u Institutu i porodice nestalih. Razlog: Centralna evidencija bez okolnosti nestanka, statusa nestalog lica, kao i nacionalnosti, stvorio bi lažnu sliku o stradanjima u proteklom ratu. Apsurdno, ali SDS-ov Nikola Perišić, srpski član Kolegijuma direktora Instituta, postao je glavni zagovornik da se centralna evidencija uspostavi i bez tri ključna parametra.

"Kad sahranite roditelje, to je, kako kažu, po redu, a ovako... Јa sam starija od brata 10 godina, sestra je bila starija 15, on je nama bio kao dijete, prvi put otišao gore i poginuo", kaže Kosa Vukojičić, sestra ubijenog pripadnika VRS Željka Kuline.

Željko je kao pripadnik VRS 13. decembra 1994. zarobljen na Bjelašnici. Dio njegovih posmrtnih ostataka, po svemu sudeći, motornom pilom izmasakriranog tijela, porodica je preuzela, posredstvom tadašnje Komisije za razmjenu Republike Srpske, u martu 1995. godine.

Osim što se ne miri sa tim da je sahranila obezglavljeno bratovo tijelo, pa i dalje traga za posmrtnim ostacima, Kosa očekuje i istinu o njegovoj sudbini. Za istinu je neophodno da uz njegovo ime u CEN-u stoji i status ratni zarobljenik, a kao dokaz ratnog zločina važne su i okolnosti Željkovog stradanja.

"Mi ne insistiramo iz prostog nacionalnog razloga, već zato da eliminišemo manipulacije i spekulacije koje sad već postoje. Kroz ovu percepciju, biće da su samo Bosanci i Hercegovci, što je jednako Bošnjaci, nastradali, odnosno nestali", rekao je predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Nedeljko Mitrović.

U dijelu Zakona o nestalim licima BiH, koji se odnosi na način prikupljanja i korištenja podataka, nigdje striktno nije precizirano da pojedinačna evidencija o nestalom ne može sadržavati i podatke na kojima srpske porodice insistiraju.

Naprotiv, zakon predviđa podatke o identitetu nestalog lica, mjestu i okolnostima nestanka, kao i druge informacije koje su važne za utvrđivanje identiteta i traženje nestalog lica.

"Cilj Bošnjaka i jeste da u CEN ne uđu ni status ni okolnosti nestanka, jer bi na taj način verifikovali lažnu sliku nestanka, moram da kažem, u Srebrenici. Žele da održe tezu "muškarci i dječaci", a moramo da znamo da li su to bili vojnici ili civili", istakao je direktor Republičkog centra za istraživanje rata i ratnih zločina Milorad Kojić.

Dok za Republički centar za istraživanje rata i udruženja proistekla iz Odbrambeno-otadžbinskog rata Srpske nije prihvatljiva centralna evidencija nestalih bez okolnosti nestanka, statusa nestalog lica, pa i nacionalnosti, Nikoli Perišiću kao da se žuri.

"Mi smo donijeli odluku na Institutu, to jest Upravni odbor je donio odluku o objavi CEN-a. Upućen je dopis Agenciji za zaštitu ličnih podataka, ja očekujem njihov odgovor. Istog stava je i savjetodavni odbor. To će se naći na Kolegijumu direktora i što se mene lično tiče, ja podržavam objavu", rekao je Perišić.

Perišić je čak u uvjerenju da će na predstojećem sastanku sa Republičkim centrom i udruženjima porodica nestalih iz Republike Srpske, najavljenom za 12. jun, učesnike uvjeriti u ispravnost svog stava, jer je, kaže, u skladu sa zakonom.

Sudbinski prinuđene, i srpske porodice nestalih isti zakon iščitavaju već decenijama i podsjećaju Perišića da bi u Institutu trebalo da brani njihova prava.