Ubica na mjestu zločina
Norac, koji je komandovao likvidacijom srpskih civila, te sam pucao u glavu jednoj ženi, sasvim mirno se družio sa hrvatskim ministrom odbrane Damirom Krstičevićem, koji je rekao da mu je drago što je Mirko Norac bio prisutan obilježavanju 25 godina od dešavanja u Medačkom džepu /odnosno masakra nad srpskim civilima/.
Njega su pozdravili i predstavnici državnog protokola, a ministar veterana Tomo Medved je čak istakao da se "ne smije zanemariti Norčev doprinos domovinskom ratu".
Norac je osuđen na 15 godina zatvora zbog teških zločina nad Srbima.
Na sudu je neoborivo dokazano kako je i lično pucao u civile. Norac je 2003. godine osuđen na dvanaestogodišnju zatvorsku kaznu zbog ratnog zločina nad gospićkim civilima 1991. godine. U pritvoru je bio već od 2001, kada se predao hrvatskim vlastima.
U sudskom procesu ustanovljeno je da je Norac, zajedno sa Tihomirom Oreškovićem, izdavao naloge prema kojima su civili nasilno odvođeni iz svojih kuća, zatvarani i ubijani.
Utvrđeno je i da je Norac lično ubio jednu staricu tokom livkidacije civila na Pazarištu.
Kako je u procesu ustanovljeno, tokom te akcije ubijeno je najmanje 50 civila koji ni na koji način nisu učestvovali u ratnom sukobu.
Prošle godine, donesena je i presuda prema kojoj Hrvatska mora platiti 220.000 kuna /29.569 evra/ odštete majci Nikole Ivaniševića, čovjeka koji je ubijen na Lipovoj glavici kod Perušića upravo po Norčevoj komandi.
Norac je kao komandant 18. brigade u Gospiću, sa sekretarom gospićkog Operativnog štaba Tihomirom Oreškovićem, 17. oktobra 1991. godine naredio vojnicima da likvidiraju srpske civile uhapšene u okolini Gospića i Karlobaga.
Oni su prvo zatvoreni u kasarni u Perušiću, odakle su odvedeni do plantaže Žitnik i strijeljani.
U jednom od sudskih spisa piše: "Mirko Norac je prvi pucao i kao primjer drugima iz kolone nesrećnih ljudi izvukao jednu staricu i ubio je, a zatim pucao u potiljak i jednom mladiću, ali je pištolj tri puta zakočio. Onda je povikao:
`Pucaj, pucaj, ko još nije pucao?`, potom je kolona zarobljenika pokošena u šumi".
Kada je riječ o akciji "Medački džep", Haški tribunal je 2004. godine podigao optužnicu protiv Norca zbog zločina počinjenih nad srpskim stanovništvom, a postupak su zatim ustupili hrvatskom pravosuđu.
Prema presudi Županijskog suda u Zagrebu, Norac je 2008. godine proglašen krivim za dvije tačke optužnice - za krivično djelo protiv civila, te za krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, odnosno za ohrabrivanje i podržavanje ubijanja ratnih zarobljenika, te mučenje i nečovječno postupanje.
Osuđen je na zatvor od 15 godina, što su mnogi pravnici smatrali skandalozno malom kaznom.
Norac je iz zatvora izašao 2011. godine, nakon što je odslužio dvije trećine kazne. Nekadašnji predsjednik Hrvatske Ivo Јosipović oduzeo mu je čin generala.
Nakon svega, Norac se pojavljuje na mjestu sopstvenog zločina i dobija masovna priznanja vlasti za svoj "ratni rad".
Ovaj bizarni slučaj, da osuđeni ubica i glavnokomandujući strijeljanja civila prisustvuje obilježavanju tog zločina, a da ga vlasti primaju kao sebi ravnog i govore o njegovim zaslugama, pokazuje pravo stanje hrvatskog društva danas.
Ministar odbrane Hrvatske i ministar veterana su svojim stavom prema Norcu, zapravo, poručili da svaka glava nije ista, a pogotovo ako je srpska.