latinica  ћирилица
06/10/2018 |  19:29 ⇒ 07/10/2018 | 10:55 | Autor: RTRS

BiH izbore dočekuje bez jasnih pravila implementacije izbornih rezultata

Prvi put BiH izbore dočekuje bez jasnih pravila implementacije izbornih rezultata.

Nakon što je Ustavni sud BiH u decembru 2016. godine, neustavnim proglasio odredbe Izbornog zakona o načinu izbora delegata u Dom naroda Federacije BiH, uslijedili su brojni pokušaji da se pronađe validno zakonsko rješenje.

Zbog toga je izvršna i zakonodavna vlast na nivou Federacije i zakonodavna na nivou BiH, na pragu krize i prije odluke birača!

Stara pravila stavljena su van snage. Nova, još usaglašena nisu! Uzalud su bila sva upozorenja Centralne izborne komisije i javnosti – godinu i po političari iz Federacije, potrošili su na bezuspješne pokušaje! Glasači će put birališta a da nisu sigurni, kada će i hoće li uopšte biti moguće formirati novu vlast u tom entitetu i završiti proces konstituisanja dvodome zakonodavne vlasti na bh. nivou.

"Dok se ne implementira odluka Ustavnog suda BiH doćemo u situaciju da se neće moći konstituisati Dom naroda Federacije, samim tim neće se moći izabrati predsjednik i potpredsjednici Federacije kao i Vlada Federacije, a kada je u pitanju državni nivo neće se moći konstituisati Dom naroda Parlamenta BiH, kaže Vehid Šehić, predsjednik Strateškog odbora Koalicije "Pod lupom".

Naime, komplikovani izborni sistem sastoji se od direktnog i indirektnog biranja među prijavljenim kandidatima. I dok u Srpskoj građani direktno na biralištima odlučuju ko će biti predsjednik i potpredsjednici, te poslanici u Narodnoj skupštini, u Federaciji se direktno biraju samo poslanici u entitetskoj i 10 kantonalnih skupština.

Sve ostale institucije vlasti – ministre u vladi, predsjednika entiteta, potpredsjendike... potrebno je da potvrdi Dom naroda koji bar za sada, nema zakonskog osnova za konstituisanje. I takav ima zadatak da izabere po pet hrvatskih i bošnjačkih delegata za Dom naroda bh. parlamenta. Za razliku od federalnog, bh. Dom naroda nema odlučujuću ulogu u imenovanju Savjeta ministara, ali ima u izglasavanju svakog zakonskog rješenja.

Vehid Šehić ističe da se može doći u jednu vrstu blokade, a to bi bilo pogubno za građane BiH.

Razmjere potencijalne krize, evropski zvaničnici odavno su uvidjeli. I upozoravali da je situacija zabrinjavajuća i da bi izbori mogli da budu nelegitimni. Takve poruke, očigledno nisu stizale na prave adrese. Nametanja rješenja, tvrde, neće biti.

"Ako ne dođe do rješenja neće se moći usvajati zakoni, na kraju krajeva neće se moći raspoređivati finansijska sredstva i u krajnjoj liniji će to dovesti do krize. Zapravo će biti odgovornost na političkim liderima na tome što su paralizovali ovaj proces", ističe Brus Berton, šef Misije OEBS-a.

Zakonsko rješenje teško je očekivati. Јoš koju sedmicu aktuelni federalni parlament, teško da će – dok se rezultati izbora zbrajaju – uopšte zasjedati. Poslanici koji tek budu izabrani – sami bez delegata – zakon neće moći izglasati. Raspetljati čvor – za sada – privremenom odlukom - može jedino Centralna izborna komisija. Ali ona i definitivno, sada ima prečeg posla.