Mnogo "privatnih džamija" - sve manje aktivnih vjernika
Nakon otvaranja velike džamije u Kelnu, koju mnogi smatraju džamijom turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, u Njemačkoj je pokrenuta rasprava o broju islamskih bogomolja i broju vjernika.
Stručnjak za religije i pisac Mihael Blume pojašnjava da po njemačkom Ustavu ne postoji obaveza registracije vjerskih zajednica.
"Sve dok neka vjerska zajednica ili vjerski savez ne stekne status korporacije javnog prava, nju niko ne prikazuje u statistici", navodi on.
Ipak, Centralni savjet muslimana u Njemačkoj navodi da u toj zemlji ima oko 2.500 džamija. Mnoge se nalaze i u zadnjim dvorištima zgrada, a oko 900 ih je spolja prepoznatljivo.
U islamu je moguće da nekoliko pobožnih vjernika uspostavi molitveni prostor.
U Berlinu je jedna feministkinja osnovala "liberalnu džamiju", u kojoj žene mogu da klanjaju ne samo zajedno sa muškarcima, već i ispred njih.
Naučna služba Bundestaga, koja se bavila finansiranjem džamija i islamskih vjerskih zajednica, procjenjuje da u Njemačkoj postoji između 2.600 i 2.700 muslimanskih bogomolja.
Ukupan broj muslimana u Njemačkoj procjenjuje se na 4,4 do 4,7 miliona vjernika koji pripadaju različitim pravcima islamske religije i različitih su nacionalnosti, te političkog opredjeljenja.
Samo 15 do 30 odsto muslimana organizovano je u vjerskim i džamijskim udruženjima.
Malobrojne reprezentativne džamije većinom su finansirane iz inostranstva, navodi "Dojče vele". To se odnosi prije svega na Tursku, pa tako udruženje "Ditib" predstavlja više od 960 formalno samostalnih udruženja, te na Saudijsku Arabiju, pri čemu Ankara plaća hodže.
Mihael Blume, koji je napisao knjigu "Islam u krizi", smatra da je problematično to što se ne zna tačan broj muslimana u Njemačkoj.
On ukazuje na činjenicu da je sve više onih koji ne žele da imaju nikakve veze sa religijom.
"Neki kažu - `jesam musliman, ali ne pripadam nikakvoj zajednici ili udruženju`. Samo mali broj se uključuje u udruženja koja osnivaju džamije", kaže on