Kako će izgledati deseti saziv Narodne skupštine Republike Srpske?

Na drugoj strani-pobjednička koalicija, predvođena SNSD-om, čeka da CIK zvanično potvrdi rezultate, kako bi počeli pregovore o formiranju vlasti.

Ovako bi trebalo da izgleda Narodna skupština Republike Srpske. Ono što je već izvjesno jeste da će u parlamentarnoj sali sjediti predstavnici osam političkih partija. Za jednu stranku više u odnosu na početak prošlog saziva.

U skupštinske klupe umjesto Koalicije Domovina sjediće poslanici Zajedno za BiH, a vatreno krštenje imaće Ujedinjena Srpska.

Partija nastala nakon izbora 2014. uspjela je da pređe izborni cenzus. Koliko će koja stranka da ima poslanika, u ovom trenutku kad nema konačnih rezultata, teško je izračunati u mandat, kažu statističari.

Darko Milunović sa Ekonomskog fakulteta u Banjaluci kaže da od ukupno 83 mandata, 63 su direktni.

"Njih 20 je kompenzacionih. Što se kompenzacionih mandata tiče, oni se dobijaju proporcionalno u skladu sa preostalim brojem glasova, koji nisu podijeljeni kroz direktne mandate. Zavisi sve od izbornih jedinica", ističe Milunović.

Najviše poslanika i ovaj put imaće Savez nezavisnih socijaldemokrata. Saglasni su rezultat nije odskočio mnogo u odnosu na 2014. godinu, ali konstatuju da su ubjedljivo ispred svih. Za Narodnu skupštinu pobjedili su u sedam od devet izbornih jedinica u Republici Srpskoj.

U ostale dvije po broju glasova bili su drugi. Dovoljno da već prave planove za skupštinsku većinu.

"Ostvarili smo veliku pobjedu sa koalicionim partnerima i već sad možemo da sastavimo Vladu, NSRS i to ćemo učiniti nakon proglašenja rezultata", istakao je Milorad Dodik predsjednik SNSD-a.

Radovan Kovačević, portparol SNSD kaže da će imati oko 30 mandata i zajedno sa koalicionim partnerima  DNS-om, SP-om i Ujedinjenom Srpskom trebalo bi da imaju više od 50 poslanika.

Međutim, prije formiranja većine, iz SNSD-a najavljuju analizu predizbornih aktivnosti pojedinaca iz koalicionih parija. Akcenat prvenstveno na DNS-u.

Milorad Dodik raspolaže sa informacijama da su pojedinci iz DNS-a u Banjaluci i okolini radili protiv protiv zajedničkih kandidata za Predsjedništvo BiH i predsjednika Srpske. 

"O tome ćemo razgovarati u narednim danima. Neki su radili direktno, kao ovdje u Banjaluci protiv naših kandidata. Sve će to biti ispitano i stavljeno u zakonske okvire. Sve što nije bilo u skladu sa zakonom, biće procesuirano. Mi nikoga nećemo štititi. Zahvaljujem se Marku Paviću na korektnom odnosu, koji je pokazivao u pogledu izborne kampanje, ali neki njegovi mangupi su uradili neke stvari loše. Ako Pavić pristane da se odrekne tih ljudi, on je naš i dalje koalicioni partner. Poznajem ga 20 godina, ali mislim da su ga okupirali mangupi", rekao je Dodik.

Lider DNS-a smatra da je Dodik pogrešno informisan i da u njegovoj stranci nema "mangupa". Pavić procjenjuje da je riječ o nečem drugom, ali za sada ne želi da govori o tome.

"Ne mogu reći da nema pojedinaca koji su možda na terenu nešto radili, ali globalno žao mi j ezbog takve ocjene, jer ona vrijeđa mene lično. Trudio sam se da dajemo punu podršku našim kandidatima. Ovo nije tačno i ne mogu se sa tim pomiriti. Ali riješićemo to koalicionim sporazumima", kaže Pavić.

Sadašnji koalicioni partneri Demokratski narodni savez i Socijalistička partija na ovim izborima ostvarili su bolji rezuzltat. DNS je u poređenju sa izborima prije četiri godine popravio rezultat za više od pet procenata glasova. To bi mu trebalo donijeti veći broj poslaničkih mjesta. Za razliku od prošlog saziva, ovaj put gotovo je sigurno dobijaju dvocifren broj mandata.

"Došao je rezultat da za NSRS imamo 13 poslanika, možda i 14", kaže Pavić.  

Petar Đokić, predsjednik SP-a rekao je da je njihova partija ostvarila šest direktnih mandata, od devet za NSRS, te dva kompenzaciona mandata.

SP za razliku od prošlih izbora kada je zahvaljujući značajnom broju glasova jednog njihovog kandidata uspjela da uđe u Parlament, ovaj put nema brigu za cenzus.

A za cenzus ne treba da brine ni Srpska demokratska stranka. Iako je druga u Republici Srpskoj gledano procentualno i po broju mandata, najveći je gubitnik. Prije četiri godine kada je u Skupštinu ušla sa 24 poslanika, u budućem skupštinskom sastavu, imaće manje od 20 poslanika.

Iako priznaje rezultat glasanja za Parlament Srpske, SDS ne propušta priliku da iskoristi poznatu parolu ko gubi ima pravo da se ljuti. Razloge izbornog kraha rukovodstvo ove stranke prioritetno ne pripisuje sebi.

Vukota Govedarica predsjednik SDS-a ističe da nije zadovoljan, ali da je SDS prošao kroz mnogo toga.

"Šta su sve radili ljudi koji vode ovu zemlju, moram priznati da to samo može da izdrži SDS", rekao je Govedarica.

SDS-ovi partneri iz Saveza za promjene ili pobjede, nisu nezadovoljni ostvarenim u izbornoj borbi za poslanička mjesta. Јedni su srećni zbog dva do tri procenta boljeg rezultata, dok su drugi zadovoljni da su zadržali status parlamentarne stranke.

Branislav Borenović, predsjednik PDP-a navodi da je stranka ostvarila značajan pomak i da će imati preko 60.000 glasova za NSRS. 

Za analitičare rezultati izbora za Narodnu skupštinu očekivani.

Analitičar Vlade Simović ističe da je neke analizi sam radio, te da je uvidio da neće biti velikih oscilacija kada je riječ o izbornim oscilacijama.

"Primjećen je pad SDS-a. Ostali rezultati su očekivani. SNSD je pobjednik ovih izbora", navodi Simović.

I analitičar Vojislav Savić kaže da kada su u pritanju procenti glasova, ovo je sve manje, više očekivano, te kako kaže prati ranije ankete.

"Ovdje je jedino vidljiv rast DNS-a koji je sa 14 odsto premašio očekivanja", ističe Savić.

Neki smatraju da su pojedine partije dobile određeni broj glasova ne svojom zaslugom, već zahvaljujući različitim okolnostima i greškama vladajućih.

"Na koji način je došlo do ove devijacije da jedna grupa građana glasa protiv, a ne za bilo koju od opcija, već da glasa protiv vlasti. To treba da se analizira", kaže Aleksandar Vranješ, politički analitičar.

Ono što je zanimljivo i što se kosi sa svim pravilima nauke desilo se na ovim izborima, tvrde statističari. Ankete prije izbora imale su određeni broj onih koji iz ovih ili onih razloga nisu bili odlučili za koga da glasaju. Njihovi glasovi na prethodnim izborima uglavnom su se proporcionalno raspoređivali po strankama. Ipak, to se ovog puta nije desilo.

"Ono što je karakteristično za ove izbore, jeste da su SNSD i SDS ostali na nivou 32, 33, na 18,5, a kompletan kontingent prelio se manjim partijama", smatra Milunović. 

Simović kaže da je dobar dio neodlučnih birača želio da izbjegne polarizaciju i da ide ka najsnažnijoj stranci u bolku vlasti i najsnažnijoj stranci u bloku opozicije.

Prije izbora statistika, a nakon izbora matematika. Kada bude utvrđeno ko je koliko mandata dobio krenuće sabiranje najmanje do 42, što čini poslaničku većinu.

Ove godine po svemu sudeći za neke taj broj neće biti teško dostići. Nije isključeno da će u toku sabiranja kod pojedinih biti i oduzimanja, ali o tome vjerovatno sljedećeg mjeseca u nekom novom prilogu.