latinica  ћирилица
13/11/2018 |  18:34 ⇒ 20:11 | Autor: RTRS

Prate li domaći distributeri pad cijena nafte na svjetskom tržištu?

Iako je od drugog oktobra cijena nafte na svjetskom tržištu pojeftinila za oko 20%, domaći distributeri cijene na pumpama počeli su da snižavaju tek ove sedmice.

Gorivo je, od danas, na većini pumpi jeftinije za dva do tri pfeniga, a distributeri najavljuju i dodatna pojeftinjenja narednih dana.

I pored toga, potrošači poručuju da su cijene previsoke u odnosu na standard i smatraju da bi pojeftinjenja morala biti i veća.

Cijena barela nafte na svjetskom tržištu sa 86, koliko je iznosila početkom oktobra, pala je na nešto iznad 68 dolara. Dovoljno za nekoliko pfeniga nižu cijenu na domaćim pumpama. I dok se u javnosti često može čuti da cijene goriva na domaćim pumpama ne prate pojeftinjenja nafte na svjetskom tržištu, distributeri odgovaraju da korekcije u maloprodaji nisu moguće u tako kratkom roku i da je potrebno oko 20 dana da ta nafta stigne na domaće tržište.

- Dok dođe do naših rafinerija i onda mi u maloprodaji, tek tada, kad rafinerija ponudi tu robu, tek tada možemo u stvari da se bavimo našom kalkulacijom, to jeste snižavamo ili povećavamo, rekla je Nataša Luburić, direktor “Ideal kompani“.

U udruženjima potrošača smatraju da bi distributeri morali brže korigovati cijene i kada je riječ o pojeftinjenjima, a ne samo poskupljenjima. Smatraju da su cijene goriva na domaćim pumpama previsoke.

- Ovo su zaista preogromne cifre, pogotovo za građane RS i BiH, zato što smo mi prestigli čak i cijena koje su u Austriji, istakla je Murisa Marić, Udruženje potrošača “Don“.

Međutim, Dragovan Petrović iz Pokreta potrošača Republike Srpske, koji kretanja cijene nafte prati i analizira već duži niz godina, smatra da su cijene na domaćim pumpama uglavnom korektno formirane. Posljednju analizu radio je prije, otprilike, dvije sedmice.

- Kada se uzme u obzir odnos dolara 2008. godine, kada je nafta bila 147 dolara, rast dolara u odnosu na taj period, pad cijene nafte i cijenu nafte na pumpama. Tada je bezolovni trebao da bude 2,30. Tu se uzimaju u obzir i akcize koje su, u dva navrata, uvedene, smatra Dragovan Petrović iz Pokreta potrošača Republike Srpske.

Petrović priznaje da bi, sa najnovijim pojeftinjenjima na svjetskom tržištu, cijena na pumpama mogla biti još koji pfenig niža, ali smatra da je, na ovako visoke cijene goriva, najviše uticalo uvođenje dodatnih akciza početkom ove godine. Primjera radi, na litru dizela plaća se ukupno 70 pfeniga akciza i putarina, a na benzin 10 pfeniga više. Tome treba dodati i PDV, što znači da poresko opterećenje po litri goriva iznosi više od marke. Kada u računicu ubace i rafinerijsku cijenu nafte, koja je i najvažniji parametar u određivanju cijene, onda nema mnogo prostora za značajnija pojeftinjenja, poručuju distributeri.

- Vrlo je lako doći do toga da se vidi koliko u stvari nama ostaje malo iz čega bi mogli da plaćamo redovne troškove i obaveze, naglasila je Luburićeva.

Marža distributera najčešće iznosi između sedam i 12 pfeniga, poručuju iz Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima u Privrednoj komori Republike Srpske. Kažu da na cijenu u maloprodaji utiču mnogi faktori, od kojih je cijena na svjetskom tržištu najvažniji, ali ne i presudan.

Poručuju da rafinerijske cijene nekada ne prate pojeftinjenja na svjetskom tržištu zbog raznih razloga, kao na primjer havarija u luci Ploče ili Rafineriji Brod u prethodnom periodu. Drugi važan segment je kurs dolara, koji je, kažu, u prethodna dva mjeseca ojačao 10 odsto.

I pored svega, gorivo u Srpskoj je, poručuju, najeftinije u regionu i u prosjeku za sedam pfeniga jeftinije nego u Federaciji.