latinica  ћирилица
12/12/2018 |  18:18 ⇒ 13/12/2018 | 09:14 | Autor: RTRS

Nakon istrage u Dojče banci, da li su depoziti sigurni u Centralnoj banci?

Koliko novca je Centralna banka BiH deponovala u Dojče banci?

Da li su depoziti sigurni, nakon što je njemačka policija otvorila istragu o malverzacijama u toj banci. Zašto se deponovani novac ne preusmjeri za razvoj privrede u Srpskoj i Federaciji, umjesto što se njime grade auto-putevi u Njemačkoj? Ovo su samo neka od pitanja, koja već duže postavlja predsjedavajući Predsjedništva BiH, Milorad Dodik. Iz Centralne banke BiH bez odgovora.

Godinama se javnost nije interesovala, niti zna da li Centralna banka BiH ima deponovan novac u Dojče banci. Tek nakon upozorenja predsjedavajućeg Predsjedništva, Milorada Dodika, da je u toj banci otvorena istraga, zbog pranja novca, otvoreno je pitanje sigurnosti eventualnog depozita.

- Zašto niko ne reaguje nakon što je 150 inspektora upalo u Dojče banku. Niko ne reaguje i govori da je Centralna banka BiH držala depozite kod Dojče banke, imamo li mi te depozite, kao BiH ćutimo, jesu li naši depoziti zaštićeni - pita Dodik.

Iako su obećali, iz Centralne banke odbili su da odgovore - koliko sredstava i po kojoj kamatnoj stopi je deponovano u Dojče banci. Odranije je poznato da Centralna banka drži 2,7 milijardi maraka u stranim bankama, skoro 700 miliona više nego što je potrebno za sigurnost valute u BiH.

Vraćanje "zaleđenog" novca, čiji je, kako se pretpostavlja, znatan dio u Dojče banci, i "upumpavanje" u domaću privredu po kamatnoj stopi od 1 odsto, nameće se kao logičan zaključak.

Oni plasiraju u banke koje su sumnjive a te banke na bazi tih depozita koji su ogromni plasiraju i kupuju obveznice pokrajina u Njemačkoj koje od tog novca prave autoputeve a mi treba da idemo kod komercijalnih banaka i zadužujemo sa kamatom od 3 do 5 % , kakva je ovo zemlja , ja to govorim već 5 godina i ništa.

O vraćanju deponovanih sredstava iz stranih banaka u bh. monetarne tokove, domaći ekonomisti rijetko se izjašnjavaju. S druge strane, profesor Ekonomskog fakulteta Pale Marko Đogo smatra da, i mimo tog novca, postoji dobit Centralne banke od 300 do 400 miliona maraka, na koju Srpska ima pravo.

- Mi kao osnivači Centralne banke BiH imamo pravo da tražimo raspodjelu dobiti iz prethodnog perioda i to je nešto što ne bi naštetilo niti bi dovelo do porasta inflacije niti naštetilo stopama privrednog rasta ali to nisu velika sredstva kao se spekuliše u javnosti - navodi Đogo.

Otvarajući raspravu o mogućnosti korištenja deponovanog novca u stranim bankama, Dodik je zatvorio usta dežurnim kritičarima, koji su mu zamjerali da javnosti nameće teme od kojih se ne živi.

Predložio je i dodatno carinjenje robe iz zemalja Evropske unije i okruženja, koja ima veće podsticaje, kako bi na taj način zaštitili domaću proizvodnju i stimulisali zapošljavanje.