Nešto slično Markalama i Račku moglo bi se desiti negdje u Ukrajini
"Mi smo to kao narod osjetili na svojoj koži sa Markalama, Račkom. Sve je to eksploatisano u političke svrhe i za diskreditaciju srpske strane. Meni nije daleko misao, ako se ne desi sada oko Marijupolja, da će se slično dogoditi u nekom periodu krize u Ukrajini, što bi pred zapadnom javnošću, a time i svijetom i međunarodnim institucijama dalo legitimitet za masovniju upotrebu sile", rekao je Kovač.
On je za "Sputnjik" istakao da se treba podsjetiti kako je poslije scenarija Srebrenice pod mentorstvom SAD napravljena hrvatska vojna "Oluja" i nakon koje se više niko u svijetu nije pitao za brojke i koliko je srpskog naroda pobijeno u toku tog pogroma, ni koliko je izbjeglo.
Kovač je ocijenio da će se ukrajinska vlast iz unutarpolitičkih razloga, ali i motivisana ciljevima Zapada truditi i dalje da drži stalno nestabilnim područje oko Krima i Azovskog mora, te u zoni na liniji razdvajanja sa Luganskom i Donjeckom oblašću.
On je upozorio da, ukoliko dođe do eskalacije sukoba, može doći do toga da još tri oblasti, koje su znatno veće od Donjecke i Luganske, pogotovu Harkovska kao industrijska zona i Odeska oblast i primorski dio Ukrajine, budu zahvaćene "narodnom revolucijom", te da se kao rezultat toga ovi dijelovi spoje sa Luganskom i Donjeckom republikom.
Ilija Kajtez sa Fakulteta za međunarodnu politiku i bezbjednost istakao je da se po mnogo čemu može povući paralela sa događajima u Ukrajini i na Balkanu 1990-ih godina, ali ne u potpunosti, jer je Rusija sada velesila koja je mogla da na licu mjesta u bivšoj Јugoslaviji vidi sve te modele i modalitete podmetanja Zapada.
"Moguće je da Zapad na ne baš inventivan način pokušava da primjeni taj model, ali je ruska strana daleko veći i moćniji igrač nego bivša Јugoslavija, odnosno srpski faktor", rekao je Kajtez.
On nije isključio mogućnost da će Ukrajina čak da pokuša nešto slično hrvatskoj "Oluji", ali smatra da to nije realno ni izvodljivo jer iza dvije pobunjene ukrajinske oblasti stoji Rusija.
"To su ljudi koji brane ognjište, pa bi Ukrajina morala mnogo više snage da uloži da bi napravila neki taktički, da ne govorimo strategijski prodor. Ni Zapadu nije toliko stalo, jer ono što Zapadu treba jeste latentni konflikt i obuzdavanje Rusije, a Ukrajina je samo sredstvo za to", rekao je Kajtez.
S druge strane, on aktivnosti Kijeva stavlja u kontekst izbora u Ukrajini koji predstoje na proljeće.
"Moguće je da ukoliko Ukrajina izvede relativno uspješnu vojnu akciju, to popravi veoma nizak rejting predsjednika Petra Porošenka, ali je to "igranje vatrom". Rat je vrlo opasna stvar, tu se dobijaju ili gube sve bitke i to može da bude i njegova apsolutna katastrofa i njegov kraj", smatra Kajtez.
Prema njegovim riječima, apsurd je i što je Porošenko uveo ratno stanje, a nema dovoljno novca da ga sprovede u djelo.
"Nisu realna ni očekivanja ukrajinskog predsednika da mu SAD i NATO pomognu u slučaju eskalacije sukoba, jer NATO nema razloga da provocira treći svjetski rat da bi Porošenko ostao na vlasti", rekao je Kajtez.
On je zaključio da NATO nema tu vrstu snage, ambicije ni moći da krene na svog najvećeg protivnika, a to je Rusija.