Linta: Srpsko tužilaštvo da procesuira odgovorne u akciji "Maslenica"
Linta je podsjetio da je srpsko tužilaštvo još 2013. godine predmet sa brojnim dokazima o zločinu na Malom Alanu predalo hrvatskom tužilaštvu, koje nije preduzelo krivično gonjenje naredbodavaca i počinioca zločina na tom lokalitetu.
On je ocijenio da je Hrvatska na današnji dan prije 26 godina u vojno-policijskoj akciji "Maslenica" izvršila agresiju na Ravne Kotare, a da veliku odgovornost za zločin koji je uslijedio snosi UNPROFOR, saopšteno je iz Saveza.
"Za agresiju na srpsku teritoriju bio je najviše kriv UNPROFOR koji je trebalo da bude garant mira i kome su krajiški Srbi vjerovali da će ih zaštititi od proustaškog režima Franje Tuđmana", podsjetio je Linta.
On je konstatovao da je akcija "Maslenica" kao i ostale hrvatske vojno-policijske akcije, bila zločinačka jer je glavni cilj bio protjerivanje srpskog naroda sa njihovih vjekovnih područja i ostvarenje projekta etnički čiste "velike Hrvatske".
"Da bi ostvario navedeni cilj, hrvatske paravojne, vojne i policijske snage su izvršile stravične zločine nad srpskim civilima i zarobljenicima i sistematski uništavale, pljačkale i otimale srpsku imovinu. Hrvatski zvaničnici će i ove godine ponavljati bezožnu laž o srpskoj agresiji", zaključio je Linta.
U akciji hrvatske vojske na južne dijelove Republike Srpske Krajine, koja je u vrijeme napada 22. januara 1993. godine bila pod zaštitom UNPROFOR-a, poginulo je i nestalo, prema evidenciji Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas" 348 Srba, od čega 55 civila, prosječne starosti 60 godina.
Među žrtvama su 34 žene, prosječne starosti 57 godina, i troje djece do 12 godina, kao i 65 dobrovoljaca sa prostora Srbije i BiH koji su došli na Ravne Kotare da zajedno sa domicilnim Srbima brane njihova vjekovna ognjišta.
Od ukupnog broja žrtava do sada je rasvijetljena sudbina 337 lica, dok se na evidenciji nestalih vodi još 11, od čega šest civila, među kojima su tri žene.
U zbjegovima je u narednih nekoliko mjeseci umrlo još 165 lica, uglavnom starije populacije, a iz ravnokotarskih sela protjerano je više od deset hiljada Srba koji su se raselili širom svijeta.
Јedan od težih zločina, već prvog dana agresije, desio se na prevoju Mali Alan na Velebitu, u neposrednoj blizini osmatračnice UNPROFOR-a, kada su pripadnici hrvatske specijalne policije "Alfe", kojim je komandovao Milijan Brkić zvani Vaso, potpredsjednik Hrvatskog Sabora, mučki, iz zasjede, ubili i masakrirali 22 pripadnika Srpske vojske Krajine s područja Gračaca.
Operaciju "Maslenica" su planirali i izveli Јanko Bobetko, Ante Gotovina, Ante Roso, Mirko Norac i Mladen Markač, uz znanje i odobrenje Tuđmana, tadašnjeg predsjednika države i vrhovnog komandanta oružanih snaga Hrvatske, koji su već tada bili ili su naknadno unaprijeđani u činove generala.
U vrijeme ove agresije načelnik artiljerije sektora "Velebit" bio je Albanac Agim Čeku koji je od 1999. na Kosovu i Metohiji obavljao dužnosti komandanta OVK i Kosovskog zaštitnog korpusa, predsjednika vlade i ministra snaga bezbjednosti, a od čijih je granata, uslijed neselektivnog granatiranja po dubini područja opština Benkovac i Obrovac, najviše civila i stradalo.
Iako je agresija izvršena na zaštićenu zonu UN i pred očima mnogobrojnih pripadnika UNPROFOR-a, do sada ni pred međunarodnim niti domaćim sudovima niko nije procesuiran za zločine nad Srbima počinjene u toj akciji.