X

Za vaš uređaj je
dostupna aplikacija

latinica  ћирилица
07/02/2019 |  10:50 ⇒ 11:48 | Izvor: SRNA

U trci za Zlatnim medvjedom Akin, Јimou, Ozon...

Berlinski filmski festival počinje danas i traje do 17. februara - u glavnom programu je 17 filmova, a od poznatijih autora tu su Fatih Akin, Džang Јimou, Agnješka Holand, Fransoa Ozon i Emin Alper.
"Zlatni medvjed" - Foto: ilustracija
"Zlatni medvjed"Foto: ilustracija

Festival otvara film Dankinje Lone Šerfig "Ljubaznost stranaca", koja je 2001. nagrađena Srebrnim medvjedom.

Predsjednik glavnog žirija je poznata francuska glumica Žilijet Binoš.

Njemački mediji navode da su velika očekivanja usmjerena ka ostvarenjima koja se bave biografijama poznatih, poput pisca Bertolta Brehta.

Zanimljivi su i dokumentarni filmovi o fotografu Peteru Lindbergu, glumcu Mariju Adoru, te njemačkoj rok grupi Toten hosen.

U propratnom programu Forum biće prikazano 39 filmova. Riječ je većinom o politički i društveno angažovanim filmovima, po čemu je Berlinski festival i poznat.

U programu Panorama najavljeno je 45 filmova iz 38 zemalja, a karakteriše ga veliki broj ostvarenja o ženama, uglavnom je riječ o portretima umjetnika.

U programu Retrospektiva biće mnogo igranih i dokumentarnih filmova koji su stvarani u vrijeme dvije Njemačke - istočne i zapadne.

Sa prostora biše Јugoslavije u glavnom programu je samo ostvarenje "Bog postoji - zove se Petrunija" režisera Teone Strugar Mitevske, a rađen je kao koprodukcija Makedonije, Belgije, Slovenije, Hrvatske i Francuske.

U drugim nezvaničnim selekcijama su dokumentarac iz BiH autora Igora Drljače "Kameni govornici", te film Јasmile Žbanić "Crvene gumene čizme".

Tu je i ostvarenje "Šavovi" Miroslava Terzića, koprodukcija Srbije, Slovenije, Hrvatske i BiH, koji se bavi nestankom djece iz srpskih porodilišta i sumnjama da su prodata na usvajanje.

Ove godine, počasnog Zlatnog medvjeda dobila je britanska filmska i pozorišna glumica Šarlota Rempling.

Njemački i svjetski mediji prenose da je ovo posljednja filmska smotra Ditera Koslika na mjestu direktora Festivala.

Filmski kritičari smatraju da je Koslik popularisao njemački film, a kritičari ga napadaju da je odgovoran za slabiji kvalitet filmskih ostvarenja na posljednjim festivalima u odnosu na najveće konkurente - Kanski festival i Venecijansko bijenale.