Kostić: Velika čast biti u krugu velikih srpskih pjesnika
- Ne bih govorio istinu, a kad ne bih rekao da sam izuzetno počatvovan Zmajevom nagradom, priznanjem koje važi za jedno od najvećih u srpskoj poeziji - rekao je Kostić novinarima u Novom Sadu, povodom priznanja koje mu je pripalo.
On je dodao da ga posebno ponosnim čini to što se njegovo ime našlo među onim najistaknutijim srpskim poetama, dobitnicima iste nagrade u proteklim decenijama.
- Moje ime našlo se među najzačajnijim imenima koja su dobila Zmajevu nagradu proteklih decenija. Ne mora da znači da sam ja tom nagradom ušao kao pjesnik u ta značajna imena, u taj panteon, ali je svakako više nego prijatno biti među njima - naglasio je Kostić.
Kaže da mu je ta nagrada od posebnog značajna, jer nosi ime jednog od najvećih srpskih pjesnika Јovana Јovanovića Zmaja.
- Nagradu izdvajam onoliko koliko izdvajam Zmaja kao pjesnika. A ja Zmaja smatram, možda, najvećim srpskim pjesnikom 19. vijeka. Najveći je zato što je postavio temelj nekoliko poetskih žanrova, koji će tek u drugoj povini 20. vijeka biti valorizovani kako treba - rekao je Kostić.
On je naveo da pod tim misli na satiričnu Zmajevu poeziju, koja je tek u 19. vijeku dobila svoje visoko mjesto na ljestvici velikih pjesničkih ostvarenja.
- Zmajeva satirična poezija tek u prošlom vijeku dobila je mjesto, koje je zasluživala i u njegovo vrijeme, ali je bila poricana. Osporavana je, jer je navodno bila pamfletska i politička. Zmaj, međutim, da je samo slušao slavuja u sebi ne bi bio ono što danas znači, kako je to slikovito rekao Pavle Popović u jednom svom eseju - naveo je Kostić.
On je podsjetio da je Zmaj 150 godina bio neprevaziđeni pjesnik za djecu i to na svim ovdašnjim prostorima.
Kostić je rekao da je Јovan Јovanović Zmaj, veliki pjesnik, otišao sa ovog svijeta nezadovoljan što mu se za života nisu ostvarili neki njegovi ideali, poput jedinstva srpskog književnog prostora.
- Ipak, ova nagrada, koja je pripala mojoj malenkosti, dokaz je da se jedan od Zmajevih ideala ipak ostvaruje, danas u 21. vijeku. U ovom priznanju objedinjene su sve srpske zemlje, jer je izdavač jedina srpska kuća, Književna zadruga Srpskog nacionalnog savjeta, danas rasrbljene Crne Gore, gdje je sve srpsko svedeno na minimum - istakao je Kostić.
On je dodao da u prilog njegovim riječima ide i činjenica da je nagradu dobio od Matice srpske, nacionalne institucije srpske kulture i duhovnosti čije je pravo da kaže na kome je "pjesničko carstvo".
- Osim toga, knjigu sam pisao u Banjaluci, prijestonici Republike Srpske, gdje i živim posljednjih dvadesetak godina. Dakle cijeli srpski književni prostor je u nagradi objedinjen, kako je to nekad sanjao veliki Zmaj - rekao je Kostić.
Prema njegovim riječima, sve što je rekao govori u prilog istini da jedna književnost nastaje u okvirima jednog jezika.
- I tu su te književne granice. Mogu nas optuživati za nekakav velikosrpski ton, ali to su jednostavno granice u kojim postoji naša književnost - pojasnio je Kostić.
On kaže da je njegova nagrađena knjiga pjesama "Pulskvamperfekta" upravo posvećana uglavnom srpskom jeziku, odnosno njegovom svakodnevnom stradanju.
Kostić je rekao da su njegove pjesme u knjizi uglavnom posvećene stradanju srpskog jezika, njegovom čerupanju, kao i pretvaranju u nekakve pseudo-jezike, i to tamo gdje je on i nastajao.
- Primjer je moja Crna Gora odakle sam rodom. Tamo su danas pretvorili srpski jezik u nekakv pseudo-jezik, a isto je i u BiH. Јasno je da nikako ne mogu postojati ni crnogorski jezik, niti bosanski jezik, ni u naučnom, a kamoli lingvističkom smislu. Da, ne idemo dalje u prošlost, kako bismo još neke iz naše bliže okoline, osporili u njihovo skrnavljenju srpskog jezika - kaže Kostić.
Kostiću je sinoć Zmajevu nagradu uručio Dragan Stanić, predsjednik Matice srpske, na svečanoj sjednici povodom obilježavanja 193 godine postojanja najstarije književne, kulturne i naučne institucije srpskog naroda.
Među dobitnicima "Zmajeve nagrade" su i Antonije Isaković, Desanka Maksimović, Oskar Davičo, Rajko Petrov Nogo, Đorđo Sladoje, Dara Sekulić, Gojko Đogo, Milan Nenadić, Vladimir Јagličić, kao i brojni drugi istaknuti pjesnici sa svih srpskih prostora.