Međunarodni dan maternjeg jezika

Mladi u Srpskoj u svakodnevnom govoru ne obraćaju mnogo pažnje da ispravno govore u međusobnoj komunikaciji, dok to nije slučaj kada se nalaze u školskim klupama. Svjesni su da i da upotrebljavaju dosta riječi stranog porijekla.

Pozajmljivanje i korišćenje riječi stranog porijekla nije toliko veliki problem, koliko u našem narodu preovladava mišljenje da maternji jezik ne trebalo nešto posebno učiti, jer ga već po rođenju znamo, kaže Karmela Rakić, doktor filoloških nauka i profesor srpskog jezika i književnosti u Gimnaziji "Filip Višnjić" u Bijeljini.

- Preovladava mišljenje da bi srpski jezik valjda trebalo da uče samo oni kojima je to poziv, kao što su profesori, i da generalno nema potrebe da se uči maternji jezik, jer se on govori. A onda imate u praksi sasvim drugačiju sliku - činjenicu da su djeca sa 15 godina nedovoljno razvijena u verbalnom smislu i da nisu u stanju da iskažu najprostije misli na maternjem jeziku i da govore strani jezik kao da im je strani jezik - kaže ona.

Da bi se problemi sa shvatanjem velikog značaja srpskog jezika riješili, potrebno je dosta uloženog vremena, što opet ne mora značiti da će problemi nestati. Na očuvanju i podizanju svijesti o značaju jezika potrebno je da se uključe svi u društvu.

- To podrazumijeva, prije svega, odrđenu osnovu koju su đaci na donijeli iz osnovne škole, iz porodice, iz društva uopšte. Dakle, to je sklonost ka čitanju koju možete malo da popravite i dogradite, možete nekoga da pridobijete s vremena na vrijeme za taj posao, ali to nije nekakva masovna pojava, kojom sve đake možete da zainteresujete - dodaje Rakićeva.

Ona napominje da je jedan od razloga nezainteresovanosti mladih za maternji, u ovom slučaju srpski jezik, to što čitanje, proučavanje i učenje srpske proze i poezije, oduzima dosta vremena. Prema procjenama, u svijetu postoji oko 10 miliona ljudi koji govore srpski jezik, i dokle god ima ljudi koji ga koriste, on neće izumrijeti, ističe Rakićeva.