latinica  ћирилица
25/03/2019 |  12:00 ⇒ 12:07 | Autor: SRNA

Brza hrana sadrži više soli i transmasnih kiselina od preporučenog

Studijom prehrambenog okruženja u Banjaluci utvrđeno je da brza hrana sadrži više soli i transmasnih kiselina nego što je preporučeno u ishrani o čemu ljudi moraju da vode računa da bi sačuvali zdravlje, izjavila je pomoćnik ministra zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Amela Lolić.
Banjaluka: Studija opisa prehrambenog okruženja - Foto: SRNA
Banjaluka: Studija opisa prehrambenog okruženjaFoto: SRNA

Lolićeva je rekla da se studija bavila mjestima gdje se prodaje brza hrana i količinom transmasnih kiselina, natrijuma i kalijuma koju sadrži.

- Zanimljivo je da domaći kolači, koji se prodaju u takvim objektima, u jednoj porciji imaju više transmasnih kiselina nego što je preporučeno za kompletan dnevni unos - rekla je Lolićeva danas novinarima uoči prezentacije ove studije u Banjaluci.

Kada je riječ o natrijumu, Lolićeva kaže da je studija pokazala da roštiljske kobasice, ćevapi i burek sadrže više soli i natrijuma nego što je maksimalno preporučeno u ishrani.

- Povoljno je da su svi objekti u kojima se prodaje takva hrana stacionarni, čvrsti objekti, a ne oni u kojima postoji veći rizik kade je riječ o higijeni hrane - navela je ona.

Dragana Stojisavljević iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske kaže da je hrana u takvim objektima nutritivno izmijenjena i da ne odgovara standardnim preporukama za djecu i odrasle.

- Ova hrana nije zdravstveno nebezbjedna, ali je nutritivno i energetski gusta, odnosno sadrži energiju i transmasti u većoj koncentraciji nego što bi trebalo da se nađe u standardnoj porciji - rekla je Stojisavljevićeva.

Ona je navela da je prvi put rađen ovakav tip studije prehrambenog okruženja u jednom gradu i da je dala veoma interesantne rezultate.

- U svim dokumentima u Republici Srpskoj definisali smo aktivnosti koje su usmjerene na smanjenje sadržaja soli, transmasti, zaštićenih masti i drugog. Ova studija je važna jer je omogućila da utvrdimo šta naše stanovništvo jede -  istakla je Stojisavljevićeva.

Prema njenim riječima, studija odslikava pravo stanje u najvećem gradu Srpske kada je riječ o ovoj vrsti hrane, a situacija je slična i u ostalim gradovima,

Rukovodilac Evropske kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije /SZO/ za prevenciju i kontrolu nezaraznih bolesti u Moskvi Žoao Breda rekao je novinarima u Banjaluci da je se studija bavila uticajem domaćih prehrambenih navika na nezarazne bolesti kao što su dijabetes i kancer.

- U današnje vrijeme hrana koju jedemo povezana je sa mnogim bolestima - naveo je Breda.

On je naveo da unos soli veoma bitan jer ona podiže krvni pritisak, te dodao da niko ne bi trebalo da unosi dnevno više od pet grama.

- I određene vrste masti su veoma bitne jer su neke od njih i dalje prisutne u namirnicama koje jedemo. Prvi put je u saradnju sa SZO urađena analiza kakva se hrana prodaje u Banjaluci. S obzirom na to da nismo mogli da ulazimo u domaćinstva i zagledamo šta ko jede, odlazili smo na mjesta gdje se hrana tradicionalno prodaje jer nju ljudi jedu nekoliko puta sedmično - pojasnio je Breda.

On kaže da je urađena hemijska analizu te hrane u saradnji sa stručnjacima, kolegama i saradnicima iz drugih zemalja i uz veliku pomoć Kancelarije SZO u BiH, što će biti od velike koristi za budući rad.

Prema njegovim riječima, analizirani su proizvodi koji se prodaju na mjestima kao što su kiosci i tezge i ustanovljeno je da u mnogim od njih postoji i isuviše velika koncentracija transmasnih kiselina.

- To su sastojci koji se mogu veoma lako eliminisati iz hrane i zamijeniti nečim drugim i veoma su štetni za organizam, pogotovo kada je riječ o srčanim oboljenjima - naglasio je Breda.

On je upozorio da je u mnogim od tih proizvoda koncentracija kiselina u jednom proizvodu veća od dozvoljene za dan unosa hrane.

Prezentaciju Studije opisa prehrambenog okruženja organizovalo je Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske u saradnji sa Kancelarijom Svjetske zdravstvene organiѕdžacije u BiH.

Studija je sprovedena u Banjaluci prema metodologiji SZO u okviru projekta "Hrana u gradovima - istočna Evropa i centralna Azija".