latinica  ћирилица
05/07/2019 |  08:22 ⇒ 09:54 | Autor: sveosrpskoj.com

Ćeranić: Opstruišu, potpaljuju nove proteste, čekaju rotaciju u Predsjedništvu BiH

Migrantska kriza se posmatra iz različitih uglova, ali je evidentno da se radi o jednom od savremenih bezbjednosnih izazova, napisao je stručnjak za bezbjednost Predrag Ćeranić za portal "Sve o Srpskoj".
Predrag Ćeranić (foto:sveosrpskoj.com) -
Predrag Ćeranić (foto:sveosrpskoj.com)

Tekst prenosimo u cijelosti:

Veliki broj migranata pokrenut je sa Bliskog istoka, ali i iz zemalja koje nisu zahvaćene ratnim požarom, poput Pakistana.

"Balkanska ruta" je za migrante veoma privlačna, to je najkraći kopneni put do EU.

Zatečene velikim migrantskim talasima, Njemačka i druge razvijene evropske zemlje se nisu snalazile, pa su migrantima čak upućivane poruku da su dobrodošli. Međutim, vremenom je na vidjelo izbila istina da migranti ne dolaze spontano već organizovano – njihovo useljavanje u Evropu finansijski stimulišu američke nevladine organizacije i fondovi, poput Soroš fondacije.

Mađarski premijer Viktor Orban je prvi shvatio da postoje snage koje migrante koriste kao oružje a koje žele uništiti tradicionalne evropske vrijednosti – porodicu, naciju, državu, hrišćanstvo – i odlučio je da svoju zemlju zaštiti ogradom. Bio je najprije napadan zbog toga, a onda su primjer Mađarske počeli da slijede drugi, poput Bugarske.

Migranti se međusobno sukobljavaju, sve je više međusobnih ubistava, napadaju i lokalno stanovništvo.

U migrantskim talasima nalaze se i mnogi ratnici Islamske države. Poraženi od ruskih vojnih snaga u Siriji povlače se i nastoje se sakriti u evropskim zemljama.

Da li će se u budućnosti ponovo odlučiti da započnu novi rat ili će izvoditi terorističke napade – vrlo je moguće. Islamska država je izgubila teritoriju, ali kao ideja i dalje postoji. Terorizam je odnio mnoge žrtve, ne samo na Bliskom istoku, već i u evropskim metropolama.

Kao novu bezbjednosnu prijetnju izdvojili bismo i "obojene revolucije". O čemu se tu radi?

Strane vlade osnivaju nevladine organizacije u zemlji-žrtvi, kupuju medije i uticaj u medijima, podstiču opozicione političare da ruše institucije vlastite države. Za ove ciljeve koriste drušvene mreže, i uopšte, internet.

Proizvode performanse, plasiraju lažne vijesti. Nastoje da animiraju mlade i da se koriste njihovom energijom.

Kada procijene da je kod stanovništva postignut visok stepen nezadovoljstva, pokreću proteste. Protesti su prvih dana mirni, i to se posebno naglašava, ali vremenom mijenjaju karakter i pretvore se u otvoreno nasilje.

Protestanti se sukobljavaju sa svojom policijom, ruše institucije vlastite zemlje za račun tuđina.

Ukrajina je eklatantan primjer. Legitimno izabrani predsjednik Јanukovič morao je napustiti vlastitu zemlju i spas pronaći u Rusiji.

I danas "obojene revolucije" zapadni centri moći nastoje pokrenuti u Rusiji, Srbiji, Republici Srpskoj. To bi, najkraće rečeno, bio okvir za temu savremeni bezbjednosni izazovi i nove prijetnje.

Kome su potrebne velike migracije stanovnišptva sa Bliskog istoka u Evropu, terorističke organizacije poput fantomske Islamske države i Al Kaide, "obojene revolucije"?

Generatorima neoliberalne ekonomije, prvenstveno vlasnicima velikih korporacija i bankarskom kartelu. Oni žele ukloniti nepodobne vlade i postaviti marionetske,  rastočiti granice država i stvoriti konglomerat nacija, „kreativni haos“, kako često ističu. A iz haosa bi se, navodno, stvorio poredak upravo po mjeri finansijske elite koja namjerava gospodariti svjetskim prirodnim resursumi.

A nepregledni, reklo bi se neiscrpni prirodni resursi, naročito u pogledu energenata, nalaze se na teritoriji Rusije. I tu počinje priča. Ali, i priča o nama, Srbima, koje zbog istorijskih i dubokih veza sa ruskim narodom, zajedničkog porijekla, istovjetne religije, srodnog jezika i pisma, u neoliberalnim centrima na Zapadu nazivaju "malim Rusima". Dakle, oni nas vide u tom svjetlu, iako su Srbi stari, autohtoni, slobodarski narod koji je i pored velikih stradanja u 20. vijeku uspio da se održi na svom životnom prostoru, ali koji se, ujedno, nikada nije odricao iskrenih, dubokih i viševjekovnih veza sa Rusijom.

Kada su bezbjednosne prijetnje u pitanju, šta možemo očekivati u narednom periodu?

Sigurno je da će ono što je preostalo od opozicije provocirati i izvoditi performanse po parkovima i trgovima prozivajući institucije Srpske, prvenstveno policiju. Ulica će i dalje biti glavna politička pozornica, a glavne uloge će imati opozicionari koji su se politički okoristili pokretom Pravda za Davida.

"Kritička misao", za koju je već izdvojeno osam miliona američkih dolara, "razvijaće" se u univerzitetima Srpske. Cilj je "promijeniti svijest", odnosno stvarati i podsticati nezadovoljstvo u studentskoj populaciji i akademskoj zajednici.

Prva strijela je odapeta – direktor Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranja kvaliteta BiH, Enver Halilović, nije dozvolio upis javnih univerziteta iz Republike Srpske u registar BiH.

SDA će "rastezati" sa konstituisanjem Savjeta ministara dokle god bude moguće. Bakir Izetbegović je svjestan da mu iz OHR-a i poznatih ambasada zbog toga neće biti upućena ni riječ prekora.

Pomno se motri samo  na Banjaluku. Čeka se rotacija u Predsjedništvu BiH, odnosno momenat kada Milorad Dodik više neće biti predsjedavajući Predsjedništva BiH već samo srpski član u njemu, čeka se i jesenji kongres SDA i Bakirov reizbor za "prvog u Bošnjaka".

- Sa Srbima treba polako, strpljivo – nekoga kupiti, nekome zaprijetiti - tako glase smjernice koje Bakir odavno daje saradnicima. Kupljenih među Srbima nije da nema, ne nedostaju ni oni kojima je zaprijećeno, pa rade kako im se kaže.

Kadrovske "promjene" u SDS-u, najvećoj srpskoj opozicionoj partiji, neće se ni osjetiti. Glavna parola će glasiti: ista meta isto odstojanje. A meta su "zločinačke organizacije i institucije" Republike Srpske – što se često moglo čuti s Trga Krajine prethodne godine, odnosno sa skupova na kojima su učestvovali i glavari SDS-a.

Nakon vrelog ljeta možemo očekivati "vruću" političku jesen, proteste i migrante. Sve već viđeno.

Slijedeći smjernice iz Brisela, Grčka prihvata i zbrinjava migrante u kampovima, a zatim ih vraća u Tursku. One koji uspiju da na putu za EU prođu kroz Srbiju i BiH, zaustavlja policija Hrvatske. Zbog toga, građanima Bihaća – migranata i problema s njima već je "do grla".

Visoki predstavnik Valentin Incko, dok njegova Austrija postavlja antimigrantsu ogradu na granici, pozvao je vlasti Srpske da migrante rasmjeste po svojoj teritoriji. Iz Srpske je dobio jasan odgovor.

Kad se sve sabere, migranti i problemi koje oni donose, biće zajednički bezbjednosni izazov za sve u BiH.