latinica  ћирилица
02/03/2020 |  19:34 ⇒ 03/03/2020 | 07:19 | Autor: RTRS

Sve veći haos na grčko-turskoj granici; Zemlje regiona moraju sarađivati

Sve je veći haos na grčko-turskoj granici, zbog odluke Ankare da "širom otvori vrata" migrantima.

Grčki zvaničnici navode da su spriječili oko 10.000 migranata da pređu granicu.

Turski predsjednik Edžep Tajip Erdogan i danas je poručio da Turska neće zatvoriti granicu sa Evropskom unijom za sirijske izbjeglice, prebacujući tako teret migrantske krize, prvenstveno grčkim, a zatim i vlastima ostalih evropskih zemalja. BiH je posljednja balkanska prepreka na jednoj od dvije moguće migrantske rute, ka Evropskoj uniji.

Mediji u Grčkoj prepuni su vijesti i snimaka na kojima se vidi masovno "provaljivanje" migranata na teritoriju ove države, a samim tim i EU. Grčki Nacionalni savjet za bezbjednost situaciju ocjenjuje ozbiljnom prijetnjom po bezbjednost Grčke.

- Nacionalni savjet donio je više odluka. Kao prvo, našu istočnu kopnenu i morsku granicu brane vojne i bezbjednosne snage u najvećem mogućem broju. Kao drugo, privremeno suspendujemo prijem zahtjeva za vize i to će trajati mjesec dana, a važi za sve koji ulaze u Grčku ilegalno. Kao treće, odmah ćemo vraćati one koji uđu u Grčku ilegalno, i to u zemlju gdje su stigli a nisu registrovani - naglasio je Stelios Pecas, portparol grčke vlade.

Policija se, na granici, sve češće sukobljava sa migrantima, a tokom dana pojavila se vijest da je jedan Sirijac upucan i da je kasnije podlegao. Ova vijest odmah je demantovana. Agencije navode da je najmanje 1.000 migranata stiglo do grčkih ostrva u istočnom dijelu Egejskog mora.

- Rekli su nam da imamo 72 sata da odemo, da su nam vrata otvorena, dakle tri dana. Mnogi su otišli - kaže jedna od brojnih migrantkinja.

I dok Grci poručuju da će se na sve moguće načine izboriti s novim prilivom migranata, balkanske zemlje dodatno jačaju zaštitu svojih granica. Iz Međunarodne organizacije za migracije u BiH upozoravaju da se zbog pojačane kontrole u Hrvatskoj, dnevno u BiH može očekivati i do 10.000 migranata.

- Mislim da mora biti zajedničko rješenje Evropske unije i zapadnog Balkana, jer postoji veći broj granica koje migranti prolaze prije dolaska u BiH - naglasio je Peter van der Everert, šef Misije Međunarodne organizacije za migracije u BiH.

Da je do tog rješenja potrebno doći što prije, govori podatak da 600 kilometara dugu, istočnu granicu BiH sa Srbijom i Crnom Gorom, uz pripadnike Granične policije čuva i 145 policijskih službenika MUP-a Srpske koji svakodnevno prati situaciju, kao i SIPA i Direkcije.

- Važno je znati da, kako bismo pokrili 600 kilometara granice, nama treba još 1.200 službenika. Granična policija će učiniti sve što je u njenoj moći kako bismo što bolje zaštitili granicu - istakla je Franka Vican, portparolka Granične policije BiH. 

Da predstoji težak period kada je riječ o migrantskoj krizi i da je krajnje vrijeme da zemlje regiona tješnjom saradnjom pokušaju rješavati probleme, upozorava i predsjednica Srpske Željka Cvijanović.

- Ako vi ovaj prostor napravite stacionarom za migrante zato što je Evropa zatvorila ove granice, a nije one preko kojih su došli, onda to predstavlja problem. Ali, evo vidjeli smo reakcije koje dolaze iz Grčke, biće mnogo problema nažalost, ovo je opomena za sve u regiji da moramo tijesno sarađivati - poručila je Cvijanovićeva.

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik uputio je pisma predsjedniku i premijeru Grčke u kojima je uputio najiskreniju podršku za sve napore i aktivnosti koje grčke vlasti sprovode u vezi sa najnovijem talasom ilegalnih migranata.

- Štiteći granice Grčke, stali ste u odbranu ne samo granica Evropske unije nego i cijelog Balkana. Ilegalne migracije sa sobom nose niz humanitarnih i bezbjednosnih izazova i samo zajedničkim odlučnim aktivnostima možemo da im odgovorimo na adekvatan način - poručio je Dodik.

Novi pritisak migranata na vrata Evropske unije bio je tema sastanka hrvatskog i austrijskog predsjednika. Poručuju da se Grčka i Bugarska, zemlje koje čuvaju spoljnu granicu EU, ne smiju ostaviti na cjedilu, ali dodaju, ostaje nepoznanica šta turska politika i Erdogan puštanjem migranata žele da postignu.

- Da li turska vlada želi još finansijke pomoći? Da li žele drugu vrstu podrške? O čemu se zapravo radi? - pita Aleksander van der Belen, predsjednik Austrije.

Zoran Milanović, predsjednik Hrvatske, kaže da situacija nije dramatična kao prije nekoliko godina.

- Nije 2015. godina. Sve se promijenilo. Okolnosti su se promijenile. Ljudi neće biti životno ugroženi, a o drugim detaljima će se razgovarati - tvrdi Milanović.

Fronteks, u internom izvještaju, u koji je imao uvid njemački list Velt, očekuje pogoršanje situacije zbog masovnog priliva migranata. U ovoj agenciji očekuju da će se pritisak na spoljne granice EU intenzivirati čak iako turske vlasti ponovo zaustave kretanje migranata.