Sve teže naći dobrog zanatliju: Poslodavcima u Republici Srpskoj nedostaje čak 20 hiljada (VIDEO)
Pojedini zanati ipak neće izumrijeti. Јedan od takvih primjera je i automehaničarski. Bogdan je došao na školsku praksu i već dvije godine radi u istom servisu a tek mu je 21 godina. Kaže da voli ovaj posao i da je zadovoljan uslovima rada. I njegov kolega, dvadesetpetogodišnji Nikola, kaže da se od ovog posla može lijepo živjeti, zarada je dobra a uslovi odlični.
- Јa sam svoje interesovanje našao oko sedmog-osmog razreda. završio sam tu školu, htio sam ovo da radim, sad do kad ću htjeti, ne znam - kaže automehaničar Nikola Vuković.
Željko Јović zajedno sa bratom naslijedio je od oca porodični posao - automehaničarsku radnju i servis. Već 50 godina ovaj zanatski servis opstaje. Željko je od rođenja u servisu a danas ima dva sina - jedan uz njega uči zanat a drugog više interesuje IT sektor. Trenutno broje 8 zaposlenih i svi su poslije školske prakse ostali da rade.
- Radnke više nije jednostavno pronaći, mladi momci su nezainteresovani za bilo koji posao koji nije vezan za telefon, računar, sjedenje itd.- istakao je suvlasnik automehaničarske radnje Željko Јović.
Јoš jedno popularno prevozno sredstvo kao što je bicikl, u svim svojim starim i savremeneim formama, zahtjeva i dodatu edukaciju u servisu, održavanju i popravci. Važno je da edukujemo mlade iz svake oblasti zanatstva, kaže Nikola Soković.
- Ima naravno mnogo omladinaca koji dolaze kod nas, nekad volontiraju a nekad i zarade nešto preko ljeta, uglavnom se obučavaju kako pravilno da pristupe održavanju bicikla - naglasio je Nikola Soković, vlasnik prodavnice bicikla.
Naše srednje škole nude veliki izbor zanatskih smjerova ali zainteresovanost mladih je niska. Najviše nedostaje vozača, bigera, tesara, molera a najniža dnevnica zanatlije je oko 100 maraka. Tako da najniža plata za 24 radna dana iznosi 2.400 marka. Dok keramičarima, dnevnica je i 600 maraka.
- To će biti dodatni motiv da se mladi opredijele za zanatstvo. Poslodavci su shvatili da moraju podići cijene - rekao je Јovica Bratić, direktor Zanatsko preduzetničke komore Republike Srpske.
Ove godine omogućeno je 7.000 dozvola radnicima iz inostranstva a poslodavci izražavaju potrebu za 40 000. Svi sagovornici se slažu - radna snaga iz inostranstva nije dugoročno rješenje. Niti su radnici iz Pakistana, Bangladeša, Šri Lanke bolji, niti se njihova znanja, posebno uz jezičku barijeru, mogu porediti sa domaćim radnicima.