latinica  ћирилица
01/05/2024 |  16:31 ⇒ 20:48 | Autor: RTRS

Rusija poljuljala namjere Zapada: Sporan tekst rezolucije o Srebrenici (VIDEO)

Tekst rezolucije o Srebrenici, čiji su pokrovitelji Njemačka i Ruanda, je sporan, a pregovori o nacrtu su u toku. U gotovo dvoipočasovnoj raspravi o situaciji u BiH u Savjetu bezbjednosti, vidjeli smo koliko je ne samo BiH podijeljena, već i cijeli svijet. Dok su predstavnici Republike Srpske, Srbije, Rusije i Kine upozorili na grubo kršenje Ustava i Dejtona, Kristijana Šmita koji je BiH doveo u nezapamćenu krizu, Amerika, Britanija i Francuska ponovo krivca traže u Srbima optužujući ih za podrivanje mira i secesionističke prijetnje. S druge strane, ambasadori brojnih zemalja, koji su do juče lobirali za rezoluciju, poput Hrvatske i Slovenije, "povukli su ručnu" i pozvali na mir i poštovanje Dejtonskog sporazuma.
Vasilij Nebenzja (Foto: EPA-EFE/JASON SZENES) -
Vasilij Nebenzja (Foto: EPA-EFE/JASON SZENES)

Situacija u BiH se naglo pogoršava, a ulje na vatru je dolila rezolucija o Srebrenici i zbog toga je Rusija, kao garant Dejtonskog sporazuma, morala da zatraži hitnu sjednicu Savjeta bezbjednosti.

Ovim riječima je ruski ambasador u Ujedinjenim nacijama Vasilij Nebenzja počeo izlaganje na Ist Riveru. Ne možemo da ostanemo po strani i ne reagujemo na krik za pomoć, rekao je Nebenzja misleći na pismo i izlaganje srpskog člana Predsjedništva Željke Cvijanović.

- Nacrt rezolucije o Srebrenici je jednostran, politički motivisan i nema veze sa navedenim ciljem i očekivanjima sjećanja na žrtve tragedije iz 1995. Očigledno je da autori nastoje da u formatu dokumenta Generalnoj skupštini UN potvrde klasifikaciju događaja koja zadovoljava samo njihove interese - naveo je Nebenzja.

Autori i sponzori rezolucije o Srebrenici su morali da konsultuju sve strane, stav je Kine koja je spremna da pomogne svim stranama na pronalaženju rješenja. Kineski ambasador u UN Geng Šuang je podsjetio da je stav Kine prema BiH dosljedan – poštovanje njenog suvereniteta i teritorijalnog integriteta.

- Podsjećamo da su OHR i bonska ovlašćenja osmišljeni za posebna vremena, ali ne treba da budu trajna kategorija. BiH je suverena zemlja i unutrašnja pitanja bi trebalo rješavati dogovorom njenih konstitutivnih naroda - istakao je Šuang.

Tako ne misle Amerika, Britanija i Francuska. Po ko zna koji put, demonstrirajući silu, zamjenik američkog ambasadora je čak i zaprijetio dodatnim sankcijama Miloradu Dodiku i njegovim saradnicima. Po instrukcijama Kristijana Šmita i Majkla Marfija – Republika Srpska je ta koja podriva Dejton i izaziva tenzije.

Ni jednom riječju nisu se osvrnuli na ratnohuškačke prijetnje ministra odbrane Zukana Heleza i federalnog ministra unutrašnjih poslova Rame Isaka. Baš kao i Sarajevu – Šmitu i Marfiju, sve počinje i završava se sa Miloradom Dodikom.

- Predsjednik Milorad Dodik preduzeo nekoliko koraka da podrije državne institucije i često poziva na raspad BiH - rekao je Robert Vud, zamjenik ambasadora SAD u UN.

Ambasador Velike Britanije u UN DŽejms Kariuki je pozvao lidere u Srpskoj da "prestanu sa secesionističkom retorikom koje prijete napretku BiH".

U dvominutnoj replici Željka Cvijanović je izrazila čuđenje što niko nije reagovao na ono što je ukazala u obraćanju, podsjetivši da je citirala Zukana Heleza i Ramu Isaka koji prijete sukobima. Snagom argumenta upozorila je na ćutanje Savjeta bezbjednosti o problemu džihadista u BiH.

- Podsjetiću na izjavu francuskog predsjednika Manuela Makrona o džihadistima u BiH koju je nazvao "tempiranom bombom", ali u ovom slučaju ljudi ne žele da o tome govore - navela je Cvijanovićeva.

O tome ne želi ni ambasador BiH u Un Zlatko Lagumdžija. Gotovo pola obraćanja je posvetio Rusiji optuživši je da podiže tenzije u BiH, a vlast Republike Srpske da podriva ustavni poredak. Nije štedio ni Srbiju. Ljut što ni riječi nije napisala za izvještaaj o Srebrenici i kao razlog naveo to što usaglašeni tekst još nije upućen u Generalnu skuptšinu.

- Јedini cilj ovog sastanka je izvršiti pritisak na suvoditelje rezolucije da povuku tekst, kako je zatraženo juče u pismu stalne misije Republike Srbije pri UN-u - rekao je Lagumdžija.

Čuo je Lagumdžija po hodnicima da Srbija traži da se skine riječ genocid, ali nije čuo vapaj srpskih žrtava i njihovih porodica. Postoje li za njega žrtve drugih naroda osim Bošnjački i da li su sve te žrtve manje vrijedne sjećanja.

- Želio bih da postavim pitanje onima koji su inicirali rezoluciju: šta ćete reći ovdje prisutnim Duški i Svetlani Stanić koje su osam godina bile zlostavljane u logoru samo zato što su Srpkinje, takođe Rajko Konjević koji je zatekao članove svoje porodice zaklane - upitao je ambasador Srbije u SAD Marko Đurić.

Na sve ovo nijemi su Lagumdžija i njegovi sponzori, ali i Kristijan Šmit, koji se obratio odman nakon srpskog člana Predsjendištva. Ali njega nećemo citirati jer je bio i ostao samo njemački državljanin, bez legitimiteta za funkciju kojom se predstavlja!