latinica  ћирилица
SVILEN KONAC | 11/04/2014 | 14:57

Proljeće i zdrava ishrana

Da je proljeće stiglo potvrđuje i sve više svježih namirnica na pijacama i u prodavnicama. Evo nekoliko „svježih” ideja šta bi sve moglo da se spremi kako bi ishrana postala raznovrsna u odnosu na onu oskudniju - „zimsku”...

 

Nema boljeg trenutka od dolaska proljeća da se navali na zeleniš. Poslije zimskog kuvanja konzerviranih namirnica i teške hrane, vrijeme je za prirodnije i zdravije i bez pretjeranih kalorija. U ponudi su: zelena salata, špinat, rotkvice, mladi luk, maslačak, sremuš - ili njihova kombinacija. Međutim, ne zaboravite na povrće koje je prisutno tokom čitave godine: mrkva, praziluk, crni i bijeli luk. U salatu se može dodati malo sjeckanih oraha, ili badema i sjemenki susama. Vrijeme je i da se napravi pauza od masnih obroka. To je najbolje učiniti ribom. Pripremite je na električnom roštilju, u teflonu, u rerni, ali je ne pohujte i ne pržite. Izaberite nemasne vrste, a šarana, soma i skušu zaobiđite. Riba obezbjeđuje visokokvalitetne proteine i sadrži mnoge minerale i vitamine. Bijela riba sadrži veoma malo masti (manje od jedan odsto), dok je plava riba masnija i sadrži od 10 do 25 odsto masti. Riba je najvažniji izvor omega-3 masnih kiselina, koje pozitivno utiču na rast, razvoj, reprodukciju, srce i mozak. Bijelo brašno daje kalorije bez nutrijenata, pa zato ubacite integralne žitarice u ishranu i proizvode od njih. Izaberite integralni hljeb i peciva, tjestenine od integralnog brašna, integralne pahuljice. Integralni hljeb daje energiju, vitamine B kompleksa, vitamin E, vlakna i razne minerale. Bijeli zamijenite integralnom, smeđom rižom. Ugljenim hidratima iz integralnih žitarica osiguraćete zdravu i balansiranu ishranu, a bićete siti i zdravi. Obilje vitamina i minerala olakšava probavu i sprečava gojaznost. Voće na jelovniku treba da bude svakog dana, a ovih dana počela je sezona ranog voća: jagode upravo stižu iz plastenika, pa su još skupe, ali dok na pijace ne stignu jeftinije jagode uživajte u citrusima, jabukama, bananama, ananasu. Voće je najbolje jesti za užinu, a idealno je i da se konzumira na poslu. Ne zapostavljajte ni jezgrasto voće: bademe, lješnike, brazilski i indijski orah. Ono je bogato zdravim masnoćama i kalorijama, pa sa njima ne treba pretjerivati. Ako imate sokovnik, napravite svježe cijeđeni sok.

A, kada već govorimo o zdravoj ishrani, evo još jedna preporuka.
.........
Ako ste veliki ljubitelj pržene hrane, budite na oprezu jer se izlažete većem riziku od Alchajmerove bolesti. Naime, novo istraživanje pokazuje kako su sastojci koji se nalaze u jajima i slanini usko povezani s tom bolešću. Masti i šećeri smanjuju kratkoročno pamćenje i zaustavljaju razvoj mozga. Naučnici preporučuju konzumaciju poširanih jaja, jer prženje stvara loša jedinjenja koja ne nastaju kuvanjem. Istraživanjem je otkriveno kako su jedinjenja koja se nalaze u prženom mesu i jajima usko povezani sa simptomima Alchajmerove bolesti. Slanina je posebno problematična, a te loše hemikalije pronađene su i u mnogim kolačima, keksu i poslasticama. Naučnici smatraju kako smanjen unos takve hrane može pomoći u sprečavanju demencije, ali može čak pomoći u vraćanju izgubljene memorije. Stručnjaci kažu kako je otkriće lijeka za Alchajmerovu bolest još prilično daleko, zato je od velike važnosti sprečavanja pojave ove bolesti. Istraživanje je bilo fokusirano na jedinjenja nazvana uznapredovalim proizvodima glikozilacije. Ti proizvodi se formiraju kada masnoće, proteini i šećeri reaguju tokom zagrijavanja, a u posebno velikim količinama se nalaze u slanini, kobasicama, picama i hamburgerima. Prženje i pečenje na roštilju posebno je loše, a kuvanje hrane ne podstiče nastajanje tih jedinjenja. Tokom istraživanja, testovima je utvrđeno kako su stariji ljudi, čija je prehrana sadržavala veće količine takvih namirnica, tokom vremena postali zaboravni. Iako postoji potreba za daljnjim istraživanjem, naučnici kažu kako izbjegavanje konzumacije takvih proizvoda može pomoći u održavanju bistrine uma i sprečavanju sve češće pojave Alchajmerove bolesti. Neka druga objavljena istraživanja pokazala su kako prehrana, sa što manjom količinom pržene i pečene hrane, takođe može pomoći kod dijabetesa. U skladu s time, stručnjaci preporučuju kuvanje hrane i pripremanje namirnica na pari, a napominju kako treba izbjegavati prženje i pečenje na roštilju. Dakle, važno je biti maštovit. To ne znači da morate da jedete samo sirovu i neukusnu hranu. Možete, na primjer, skuvati slaninu, a jaja poširati. U ishranu, takođe, treba uvesti više namirnica kao što je sirova mrkva i smeđa riža.