Početak božićnog posta i molitva ''na brojanice''

"Kada posti stomak od masnih i jakih jela, tada treba i um da posti od gordih, sujetnih i grešnih misli, srce od strasnih i pohotljivih želja, jezik od ružnih riječi i psovki, ruke od zlih djela i noge od krivih puteva'', poručuje nam vladika Artemije. Svaki post, pa i božićni koji se završava Badnjim danom, podrazumijeva da se ne jede meso, mliječni proizvodi i jaja. Prvih mjesec dana posta od 28.11. do 31.12. dozvoljeno je jesti ribu, osim srijedom i petkom, dok posljednje nedjelje božićnog posta Crkva odobrava samo vino i ulje, opet sa izuzetkom srijede i petka, kad se hrana sprema na vodi. Pri tom treba imati u vidu razrješenja-vrstu posta koji Crkva propisuje za pojedine praznike koji padaju u vrijeme ovog posta.

Post podrazumijeva i učestalije molitve. Јedan od najstarijih načina je i molitva ''na brojanice'', koju posebno njeguju pravoslavni monasi. Brojanice imaju simboličan karakter. Obično su crne, što upućuje na ''trezven i ozbiljan život u neprestanom pokajanju''. Ispletene su od čiste ovčije vune, što podsjeća na to da smo ''slovesne ovce dobrog pastira Isusa Hrista koji je sam, kao jagnje Gospodnje, stradao za nas i izbavio nas od vječne smrti. Male brojanice imaju 33, one veće 50, 100 ili 300 čvorića.
Monahinje i monasi koji ih pletu i sami se mole dok rade, pa su one zato plod molitve i kao takve, osveštane. Kada se ne koriste za molitvu, mogu se držati u džepu ili oko ruke, ali se nepristojnim smatra privlačenje pažnje i igranje s njima u dokolici. Molitva ''na brojanice'' može se praktikovati na svakom mjestu i u svakoj situaciji, kada sveti oci propisuju sabranost i smirenje.