latinica  ћирилица
EU I MI | 13/02/2015 | 10:17

Smanjiti poreska opterećenja na rad (VIDEO)

Kako do nižih poreza na rad? Ekonomska situacija u Bosni i Hercegovini je veoma teška.Za oporavak i otvaranje radnih mjesta potrebno je smanjiti poreska opterećenja na rad ,odnosno namete privredi. Među preporukama Sporazuma za rast i zapošljavanje EU za BiH nalazi se i set reformi tržišta rada da bi se olakšalo poslovanje i popravila klima za ulaganja.

Radnik dobija malo,poslodavac plaća puno. Na zarađenu marku državi daje i do 90 feninga, 70 za poreze, dodatnih 10 do 20 feninga odlazi na parafiskalne namete pokazuju istraživanja. Zbog visokih poreza ne zapošljavaju nove radnike ili ih primaju na crno što je siva ekonomija koja ne stvara prihod.

“Potrebno je da se rastereti privreda i omogući jednostavnije i jeftinije poslovanje privrede koja radi“, izjavio je za RTRS Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore Republike Srpske. Blagojević precizira da bi time stvorili uslove da oni koji posluju mogu da prošire proizvodnju i samim tim povećaju broj radnika i postanu atraktivniji za investitire.

Privrednici su inicirali više mjera i predložili povećanja neoporezivog dijela dohotka na nivo najniže plate te vraćanje poreza i doprinosa na nivo prije ekonomske krize, donošenje novog Zakona o radu, ali još nema detaljnog programa rasterećenja privrede.

“Kao poslodavac neću tražiti niti dozvoliti da se Zakonom o radu stvara robovlasničko društvo, ali neke stvari treba mijenjati“, izjavio je za RTRS Dragutin Škrebić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.

Škrebić smatra da radnici ne treba da strahuju od novog zakona nego bi neradnici trebali da se boje novog Zakona o radu za koji vjeruje da će biti rigorozan ,ali da će štititi prave radnike.

Preduzetnici su obavezni tokom jedne godine dostaviti više od 150 različitih prijava i obrazaca. Da bi poslovali po zakonu znači da gotovo svaki drugi dan moraju dostaviti dokument.

Parafiskalni nameti su naknade koje privrednici i građani plaćaju za korištenje određenih dobara ili usluga. Iz civilnog društva upozoravaju da nema evidencije ovih opterećenja i da se većina koristi kao paralelni budžetski prihod za funkcionisanje skupog administrativnog aparata

Adis Arapović, projekt menadžer organizacije Centri civilnih inicijativa (CCI) u izjavi za RTRS ističe da je broj od 400 parafikalnih nameta na malu ekonomiju neodrživ i da treba biti zaustavljen, vremenom redukovan i racionalizovan. „Dio ovih parafiskalnih nameta je neopravdan jer se zauzvrat ne dobija ništa“, istakao je Arapović.

Centri civilnih inicijatova (CCI ) pokrenuo je inicijativu za uspostavljanje registra parafiskalnih nameta po svim nivoima vlasti u BiH.

Smanjenje poreza otvorilo bi druga pitanja poput izvora iz kojih bi vlast nadoknadila ta sredstva. Povećanje stope PDV-a  je finansijski instrument korišten u nekim zemljama regiona. Da li ovo rješenje može biti primjenjeno kod nas s obzirom da je na snazi stand by aranžman BiH i MMF do kraja 2017 godine. Od vlasti na svim nivoima očekuju se konkretni koraci na provođenju preporuka Evropske Unije u Sporazumu za rast i zapošljavanje.

Video prilog možete pogledati klikom na ovaj link.