latinica  ћирилица
SVILEN KONAC | 24/03/2017 | 14:53

Vrbopuc i vrba

Vrijeme vrbopuca dozvoljavalo je slobodnije ponašanje i šale koje bi se, u uobičajenim okolnostima mogle nazvati i neumjesne...

Vrbopuc je vrijeme proljećno kada vrba pupa. Mnogi međutim tu riječ povezuju sa erotikom, a ni sami ne znaju da li su u pravu a ako jesu, zbog čega jesu. Da bismo razriješili dilemu recimo odmah: “Da, u pravu su“, a objašnjenjećemonaći u narodnom vejrovanju i običajima od prije stotinjak i više godina. Vrba, dakle, među prvim rastinjem nagovještava dolazak proljeća. Zato se i smatra simbolom rasta i razmnožavanja. Poznato je da je grančicu vrbe dovoljno samo pobosti u zemlju pa da se ona primi. I to je doprinijelo da vrba bude simbol plodnosti. No, mnogi ne znaju da se vrijeme od 24. marta, pa sve do Blagovjesti 7.aprila, u narodu naziva “vrbopuc”. Vrijeme kada oživljava sva priroda, a u bilju i u svemu živom budi se nagon za rastenjem i oplodnjom. To se događa i sa ljudima, naročito ženama, jer se u vrijeme vrbopuca “ženska narav uspaljuje”! Vrijeme vrbopuca dozvoljavalo je slobodnije ponašanje išale koje bi se, u uobičajenim okolnostima mogle nazvati i neumjesne. Sjetimo se i narodne izreke: “Baba dedu uz vrbicu zvala”, a on joj se odazvao uz vinober, odnosno u septembru kada je malo popio vina, pa je pita “Šta mi, babo, ono jučereče“? Do prije 50 godina, u nekim krajevima Srbije čuvan je običaj da se u vrijeme vrbopuca igra “Žensko kolo”. Igrale su ga samo udatežene uz poskakivanje i pokrete koji jasno pozivaju na ljubav. Muškarci nisu mogli da igraju ovo kolo. Svaka žena imala je i neki prut, preslicu ili kaiš i upotrebljavala ga je, ako bi neki brkoželio na silu da se u kolo uhvati.

Kada već govorimo o vrbopucu, da kažemo i nešto o vrbama, jer one u staroj srpskoj religiji imaju veoma ugledno mjesto. Na dan Mladenaca, Lazareve subote i Cvijeti, grančicama vrbe šibaju se među sobom djeca i odrasli i pri tom uzvikuju “rasti kao vrba”. Na Mladence i Blagovjesti, šibljikama vrbe šibaju se jaganjci “za zdravlje“. Na Đurđevdan i Lazarevu subotu, vrbove grančicevješaju se o vrata i prozore “da čuvaju kuću od groma”. U bajanjima i narodnoj medicini, za vrbu se, kako narod kaže, “vjenčavaju bolesti”. Vrba je lijek za kašalj, grčeve u stomaku, groznicu. Njom se liječe prištevi i bradavice.