Zelena agenda za Zapadni Balkan (VIDEO/AUDIO)
Deklaracijom o Zelenoj agendi potpisanoj 2020. godine zemlje Zapadnog Balkana su potvrdile da će svoje energetske i klimatske politike uskladiti sa zelenim planom čiji ključni cilj je da Evropa postane karbonski neutralan kontinent do 2050. godine. Planirano je redukovanje emisije gasova do 2030. godine za najmanje 55 odsto u odnosu na 1990. godinu. Predstoje izmjene zakonodavstva u oblasti klime, energetike i saobraćaja da bi se ispunili evropski standardi i međunarodne obaveze.
Određen ili ograničen napredak postignut je u područjima koja se odnose na oblasti energije, zaštite okoline i klimatskih promjena.Iako su napravljeni akcioni planovi i strategije izostaje njihova primjena. Za ispunjenje ciljeva energetske tranzicije Evropska unija predvidjela je i finansijsku podršku regionu vrijednu devet milijardi evra koja je povezana sa konkretnim projektima usklađenim sa Zelenom agendom i sa potpisanim u Sofijskoj deklaraciji.
„Unaprijediti stanje okoliša u BiH je najvažnije u stvari za građane i na koji način će se smanjiti zagađenje, a svjedoci smo zagađenja vazduha, rijeka,zemljišta i otpada", kaže Maja Čolović Daul stručnjak za životnu sredinu i upravljanje otpadom i predstavnica projekta EU4Green.
Evropska komisija je u godišnjem izvještaju između ostalog konstatovala da BiH treba usvojiti Integrisani energetski i klimatski plan do 2030. koji je u nacrtu od jula 2023. godine.
„Fokus je na institucijama, jačanju institucija i pripremi i unapređenju trenutnog stanja kako legislative tako i tehničko laboratorijskih uslova“,izjavila je Maja Čolović Daul.
Dekarbonizacija elektro-energetskog sektora,kao dio jednog od pet stubova Zelene Agende, predviđa postepen prestanak korištenja uglja, a sada se u BiH više od 60% električne energije proizvodi iz termoelektrana. Planirano je povećanje obnovljivih izvora energije sa sadašnjih oko 4% na 43,6 % odsto do 2030. godine.
„Ono čime ćemo se mi kao tim energija i klimatske promjene Centra za životnu sredinu baviti u narednom periodu jeste intenzivno zagovaranje izmjene legislative po pitanju građanske energije odnosno kupaca proizvođača jer mi to vidimo kao jedna dio srži same promjene energetskog sistema“, izjavio je Dragan Ostić Centar za životnu sredinu Banjaluka.
Da bi se doprinijelo efikasnoj, inkluzivnoj i održivoj primjeni Zelene Agende i socijalno pravednoj tranziciji i u regionu treba da se radi na unapređenju strateškog i zakonodavnog okvira.
Stiče se utisak da je civilnom društvu mnogo više stalo do primjene Sofijske deklaracije nego nosiocima javnih ovlaštenja, smatra Vladan Šćekić iz Centra za životnu okolinu Beograd.
"U izvjesnoj mjeri kod nas, a vjerovatno i kod vas se ponavlja da mi to sve radimo zato što su to naše međunarodne obaveze, i postavlja se pitanje da bismo to radili da je to samo u našoj nadležnosti i da imamo samo mi potrebu da učinimo naš region boljim, čistijim i efikasnijim“,kaže Šćekić.
Akcioni plan za sprovođenje Zelene Agende u Bosni i Hercegovini od 2021. do 2030. sadrži ukupno 58 ciljeva u pet oblasti.Čak 28 se odnosi na čiste izvore energije i zaštitu klime.Ostali su usmjereni na područja cirkularne ekonomije, borbu protiv zagađenja vazduha, vode i tla,održiva ruralna podrčja i sisteme hrane, te biodiverzitet i obnavljanje ekosistema.
TV reportaža
Radio reportaža