Doboj: Godišnjica osnivanja austrougarskog logora za Srbe

Đokić je na obilježavanju 98 godina od internacije Srba u Dobojski logor 1915. godine, ukazao na činjenicu da je tokom Prvog svjetskog rata svaki četvrti Srbin-muškarac poginuo, što svjedoči o herojstvu jednog naroda i njegovoj žrtvi, u namjeri da bude slobodan i ravnopravan. "To ne smije biti zaboravljeno", istakao je Đokić. On je poručio da se okupljanjem na ovakvim mjestima želi naglasiti da su Srbi istrajni u sjećanju na svoju istoriju, na ogromne žrtve svog naroda, i izraziti poštovanje prema svima koji su dali živote za slobodu ili su bili žrtve zločina. "Srpski narod je svojim žrtvovanjem dao definitivan doprinos da se geopolitika tadašnje Evrope promijeni i zato stradanja ne smiju biti zaboravljena", naglasio je Đokić. Prema njegovim riječima, srpski narod je u toj žrtvi za slobodu bio sklon da pomogne da i drugi budu slobodni, "što je i dovelo do stvaranja nove zajednice, u kojoj se skladno živjelo decenijama nakon toga“. Protojerej-stavrofor Rastko Maksimović, tokom služenja parastosa za ubijene u Dobojskom logoru, naveo je podatak da je tokom aprila 1916. godine u logorskim barakama umrlo 643-oje djece. On je rekao da je Dobojski logor "ostrvo Vido" Srba u BiH i da se ova žrtva ne smije zaboraviti "ako želimo da dočekamo kakvu-takvu budućnost". Zamjenik gradonačelnika Doboja Dragan Vasilić izrazio je zadovoljstvo što je, obilježavanjem 27. decembra, stradanje srpskog stanovništva otrgnuto od zaborava. Vijence na Spomen-kosturnicu dobojskim logorašima položili su delegacije predsjednika Republike Srpske, Vlade Srpske, predstavnici Ambasade Srbije u BiH, te delegacije Udruženja potomaka i poštovalaca srpskih dobrovoljaca 1912-1918, Boračke organizacije Srpske, Organizacije porodica poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske, Saveza logoraša Srpske, Saveza organizacija i udruženja ratnih vojnih invalida, predstavnici Grada Doboja i delegacija 3. Pješadijskog /Republika Srpska/ puka Oružanih snaga BiH. Duhovnom akademijom, koja je održana u dobojskom Centru za kulturu i obrazovanje, završena je trodnevna manifestacija "Dani dobojskog logora". U austrougarskom logoru za Srbe u Doboju, koji je osnovan 27. decembra 1915. godine, a zatvoren 5. jula 1917. godine, bio je zatočen 45.791 Srbin, a 12.000 ih nije preživjelo. Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova utvrdio je kao događaj od posebnog značaja internaciju Srba u dobojski austrougarski logor, budući da je tadašnja Austro-Ugarska izvršila prvi genocid nad Srbima u 20. vijeku. Obilježavanje "Dana dobojskog logora" počelo je u srijedu uručenjem nagrada učesnicima konkursa "Srpska golgota 20. vijeka" u dobojskom Centru za kulturu i obrazovanje. Drugog dana održana je javna tribina "Srbi u Prvom svjetskom ratu", na kojoj su o stradanju srpskog stanovništva govorili istoričari Željko Vujadinović, Draga Mastilović i Slobodan Šoja. MARKOVIĆ: MNOGE NACISTIČKE TEKOVINE SU AUSTROUGARSKI IZUM Prvi koncentracioni logori u Evropi osnovani su za Srbe još u Austro-Ugarskoj tokom 1915. i 1916. godine, ali se o tome malo zna, između ostalog zbog austrijske politike umanjivanja sopstvene odgovornosti za zločine nacizma, izjavio je Srni istoričar iz Beograda Predrag Marković. "Austrijanci sve vrijeme vode pokvarenu politiku - da su oni drugačiji, da nisu oni krivi, nego su krivi nacisti, a zapravo mnoge tekovine kasnijeg, nacističkog režima, zapravo su austrougarski izum. Mnogi rukovodioci nacista bili su Austrijanci, uključujući i samog Hitlera", naveo je Marković. Prema njegovim riječima, razlog je i taj što ti logori nisu bili tako užasni kao koncentracioni logori u Drugom svjetskom ratu i u njima su ljudi umirali uglavnom od gladi i bolesti, a nisu istrebljivani, tako da je ova, mnogo dramatičnija priča, pokrila prvu. Marković podsjeća da je čuveni logor iz Drugog svjetskog rata Mauthauzen osnovan u Prvom svjetskom ratu i da su njegovi prvi zatvorenici bili Srbi, civili "tako da korištenje koncentracionih logora zapravo nije nacistički izum, korišćen je u Austro-Ugarskoj protiv Srba". "U svjetskim okvirima prvi koncentracioni logori za civile bili su logori u koje su Britanci zatvarali pobunjene potomke holandskih doseljenika Bure u Burskom ratu početkom 20. vijeka, ali u evropskim okvirima može se reći da su Srbi bili prvi koji su zatvarani u koncentracione logore", istakao je Marković. On je ocijenio da nije realna opasnost da bi đaci jednog dana u Evropi mogli da uče kako su Srbi krivi za Prvi svjetski rat, ali ističe da će tendencija biti da se taj rat prikaže kao besmisleni rat unutar evropske porodice. "Prvi svjetski rat je generalno uspomena koje se Evropljani stide. On nema tu jasnu podjelu na dobro i zlo kao Drugi svjetski rat i tendencija će biti da to bude prikazano kao jedan besmisleni rat, kao rat unutar evropske porodice, u kome je došlo do nepotrebnih ljudskih patnji", zaključio je Marković. Na današnji dan, 27. decembra 1915. godine, osnovan je austrougarski logor za Srbe u Doboju u kojem je bilo zatočeno više od 45.000 Srba, od kojih 12.000 nije preživjelo. Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova utvrdio je kao događaj od posebnog značaja internaciju Srba u dobojski austrougarski logor, budući da je tadašnja Austro-Ugarska izvršila prvi genocid nad Srbima u 20. vijeku.