Vulin: Želimo da bar jedna generacija ne iskusi rat
Vulin je, otvarajući na Kalemegdanu državnu ceremoniju obilježavanja stogodišnjice početka Prvog svjetskog rata, istakao da je Srbija iz dva svjetska rata naučila lekciju da može da traje samo ako sukobe velikih izbjegava i vodi računa prvo, ali nikada jedino, o sebi.
"Srbi su skroman i često ćutljiv narod, ali sanjaju otvorenih očiju. Srbi traže od velikog svijeta, od sebe, ali najprije od onih koji odlučuju kako se dijeli ova planeta, da izvuku pouku iz Prvog i Drugog svjetskog rata i dopuste Srbiji san da se rodi jedna generacija koja će se roditi i umrijeti a da neće učestvovati u nekom ratu", kazao je Vulin.
Ostvarenje tog sna, kako je istakao, nije doživjela nijedna generacija Srba, ali postoji nada da će generaciji djece koja sada stasavaju biti dozvoljeno da taj san postane java.
Svijet je, kako je podsjetio, tonuo u velike sukobe i užase onda kada bi sila zamijenila pravo, a danas su, poslije iskustava Drugog svjetskog rata, čuvari prava organizacije poput UN i OEBS-a.
Osvrćući se na polemike o odgovornosti Srbije za Prvi svjetski rat, Vulin je istakao da "carska i kraljevska visočanstva željna vazduha, vode, zemlje i roblja" ne mogu da budu jednako odgovorni kao oni koji su imali samo grijeh rođenja i trajanja na jednom parčetu zemlje.
"Srbija je uvek bila na pravoj strani i ako nešto veliki i silni mogu da nauče od Srbije, to je da je Srbija uvijek bila na strani svjetla i slobode i da nikad nije bila na pogrešnoj strani. Veliki treba da znaju da je Srbija uvijek tražila svjetlo koje će biti svjetlo za sve druge", rekao je Vulin.
Podsjećajući na velike žrtve Srbije u Prvom svjetskom ratu, Vulin je rekao da Srbi ne mogu da se ne pitaju zašto je u njemu ubijeno 800.000 srpskih civila i zašto su odmah po Sarajevskom atentatu postali žrtva progona i nasilja širom regiona.
Svečana akademija, u organizaciji Odbora za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova Srbije, čiji je Vulin predsjednik, počela je himnom "Bože pravde", u prisustvu visokih zvanica, među kojima su bili potpredsjednica Vlade Srbije Kori Udovički, ministar policije Nebojša Stefanović i drugi, kao i mnogobrojni građani.
Zemunski kamerni hor i orkestar sa dirigentom Đorđem Stankovićem izveo je "Marš na Drinu", "Topdžijsko kolo", "Srbijanku", fragmente iz "Opela" Stevana Hristića posvećenog žrtvama rata.
Dramski umjetnici Mihailo Lađevac, Sonja Knežević i Hadži Nenad Maričić su kroz istorijske i dokumentarne tekstove podsetili na početak Prvog svetskog rata, slavne bitke i srpske pobede, ali i veliko stradanje srpske vojske i naroda.
Posebno dirljiv bio je nastup majora Ljubiše Stojičića, trubača Reprezentativnog orkestra Garde Vojske Srbije sa numerom "Il Silenzio" (Tišina), kojom je tokom rata odavana posljednja počast poginulim vojnicima.
"Tišina" je, na pijredlog Predsjedništva Savjeta ministara Italije, danas izvedena i u mnogim drugim zemljama, na simboličnim lokalitetima.
Program na Kalemegdanu, čiji je scenarista bila dramaturg i književnica Ivana Dimicih, završen je pjesmom "Vostani Serbije".
Svečana akademija održana je u paviljonu "Cvijeta Zuzorić", a ne kako je bilo planirano kod spomenika Pobjednik, zbog loših vremenskih uslova.
U realizaciji su učestvovali ЈP Beogradska tvrđava, Udruženje likovnih umjetnika Srbije i Radio televizija Srbije.