Završna deklaracija konferencije u Berlinu

Svemu tome, kako se ističe u deklaraciji, znatno je doprinijela politika proširenja EU, a sve zemlje zapadnog Balkana uvjerene su da je njihova budućnost u Uniji.

Održiv ekonomski rast i dugoročno povećanje prosperiteta za dobrobit naroda, kako je istaknuto u deklaraciji, moguć je samo s otvorenim tržištima i stranim ulaganjima.

Učesnici današnjeg skupa saglasni su da evropska energetska politika za države zapadnog Balkana dobija na značaju, posebno u pogledu bezbjednosti, snabdijevanja energijom, energetske efikasnosti i zaštite klime.

"Regionalna saradnja je važan sastavni dio u okviru energetske zajednice jugoistočne Evrope“, navodi se, između ostalog, u završnom dokumetu konferencije.

Konferecija u Berlinu okupila je predstavnike BiH, Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije, Slovenije, samoproglašenog Kosova, Albanije, Evropske komisije, Austrije, Francuske i Njemačke.

Njemačka Vlada izričito naglašava opredijeljenost evropske perspektive za države zapadnog Balkana.

U završnoj deklaraciji ističe se da je Njemačka svjesna svoje odgovornosti za mirnu, stabilnu, demokratsku i pravno-državnu budućnost zapadnog Balkana i dodaje da će na tom putu nastaviti da podržava region.

"Sve zemlje zapadnog Balkana imaće mogućnost da pristupe EU kada ispune preduslove za pristup", navodi se, između ostalog, u završnoj deklaraciji konferencije.

Iskazana je i zajednička želja za jačanjem regionalne ekonomske saradnje i
postavaljanje osnove za održiv rast, te je odlučeno da se do 2018. godine održavaju ovakvi godišnji sastanci da bi dogovorena agenda danjašnjeg susreta bila implementirana i potkrijepljena daljim konkretnim projektima.

U deklaraciji je naglašeno da su zemlje učesnice saglasne da se moraju preduzeti dalje mjere za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, a iskazana je i volja da budu preduzete dalje reforme za povećanje pravne bezbjednosti, da se očuva i ojača nezavisnost pravosuđa i odvija intenzivnija saradnja.

Učesnici su se saglasili da današnja konferencija u četvorogodišnjem periodu treba dati podsticaj u kojem će se zajednički nastojati postići dalji konkretan napredak u procesu reformi prilikom rješavanja otvorenih bilateralnih i unutrašnjih državnih pitanja, kao i pomirenja unutar i između društava regiona.

Barozo: EU želi da vidi zemlje zapadnog Balkana učlanjene u Uniju

Predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo poručio je danas u Berlinu da EU želi da vidi zemlje zapadnog Balkana učlanjene u Uniju, ali da, prije svega, od njih samih zavisi kada će se to dogoditi.
"Priključivanje zapadnog Balkana EU je zajednički politički, ekonomski i geostrateški cilj. Sljedeći krug proširenja neće se dogoditi odmah, a kada će do njega doći zavisi od brzine kojom naši partneri provode reforme", istakao je Barozo.

On je na zajedničkoj konferenciji za novinare sa njemačkim kancelarom Angelom Merkel i albanskim premijerom Edijem Ramom rekao da je napredak koji su ostvarile zemlje regiona, a posebno Srbija i Albanija, "stvaran i opipljiv" i da primjer Hrvatske dokazuje da je članstvo u EU dostižan cilj.

Barozo je obećao da zemlje regiona mogu da računaju na punu podršku zemalja EU u tom procesu, ali da su uspostavljanje vladavine prava, regionalna saradnja i dobro upravljanje javnim finansijama od suštinskog značaja, prenose beogradski mediji.

On je posebno naglasio značaj regionalne saradnje za proces pridruživanja, dodajući da to, ne samo uspostavlja stabilnost i uklanja prepreke, već utiče na poboljšanje kvaliteta života običnih građana.

Govoreći o mnogobrojnim infrastrukturnim problemima u regionu, posebno u energetici, Barozo je napomenuo da se oni moraju prevazići uz strogo poštivanje evropskih standarda.

"Postoji isuviše `izgubljenih karika` kada je riječ o energetskoj, putnoj i željezničkoj mreži", rekao je Barozo.

On je podsjetio i da je EU posredstvom pretpristupnih fondova planirala da uloži više od 12 milijardi evra u zapadni Balkan, a da je petina te sume namijenjena regionalnim projektima. "To dokazuje posvećenost EU regionu čak i u vrijeme finansijske krize", istakao je Barozo.

Merkel: EU želi da proces pristupanja Uniji ide brzo

Njemački kancelar Angela Merkel izjavila je da je tokom konferencije o zapadnom Balkanu u Berlinu jasno stavljeno do znanja da EU želi da proces pristupanja ovih zemalja Uniji ide brzo, jer su Slovenija i Hrvatska već članice EU.

Merkelova je na konferenciji za novinare rekla da su pojedine zemlje zapadnog Balkana već napravile napredak u tom pravcu i dobile status kandidata, napominjući da će brzina pristupa zavisiti i od samih zemalja.

Ona je izrazila zadovoljstvo što konferencija, na kojoj su se okupili predstavnici zemalja zapadnog Balkana, predstavlja simboličan pokazatelj evropske perspektive ovog regiona, ali i velika očekivanja njegovih građana u smislu privrednog napretka i otvaranja novih radnih mjesta, pri čemu je veliku spremnost pokazala i Evropska komisija.

Podsjetivši na činjencu da je prije 100 godina počeo Prvi svjetski rat, prije 75 godina Drugi svjetski rat, a da su period od prije 25 godina obilježili konflikti na zapadnom Balkanu, ona je rekla da to što predstavnici zemalja sa Balkana sjede za jednim stolom u Njemačkoj predstavlja pokazatelj da postoji spremnost za saradnju među njima, ali i da EU i pojedinačne zemlje članice žele da to pomognu.

Merkelova je najavila da će u naredne četiri godine uslijediti serija konferencija, napominjući da će Austrija biti domaćin iduće godine.

"Želimo pokazati da ovo nije dnevni događaj nego da od ove konferencije napravimo radni proces radi traženja daljih političkih rješenja problema između Srbije i /samoproglašenog/ Kosova kao i o formiranju vlasti u BiH. Nadamo se da ćemo u oba slučaja u narednoj godini imati napredak", rekla je Merkelova.