Јosipović smijenio savjetnika zbog stava o referendumu!?

Јović je u časopisu za politologiju FPN "Politička misao" ustvrdio kako su referendumi o nezavisnosti u bivšoj Јugoslaviji, osim crnogorskog iz 2006. godini, bili vrlo neliberalni.

- Možda su bili "demokratični" ako se pod "demokratijom" podrazumijeva samo utvrđivanje koga ima više, a koga manje - napisao je Јović.

Međutim, liberalni sasvim sigurno nisu bili, jer nije bilo dovoljno slobode da bi svako bez opravdanog straha od drastičnih posljedica mogao reći tačno ono što misli, smatra Јović .

- Nije bilo dovoljno slobode. A nema je ni danas. Agresivnost i nasilje bile su glavne karakteristike naših referenduma o nezavisnosti - ocijenio je Јović u komentaru pod naslovom "Samo u mitovima svaki narod želi državu. U stvarnosti ne".

Inače, hrvatska desnica je često kritikovala Јosipovića da je Јovića prije četiri godine zaposlio prije nego što je on prošao bezbjednosnu provjeru.

Zagrebački Večernji list je tada pisao da je Јović svojevremeno bio razočaran u predsjednika Ivicu Račana - u vrijeme kada su se njegovi prijatelji razočarali zbog Račanove podrške NATO bombardovanju Srbije 1999, on je otkrio da je od Račana "odavno odustao", jer je "njegova odgovornost za sve što se događalo od 1989. do 1991. ogromna".

A prije desetak godina, jedna od najozbiljnijih kritika Јovićeve knjige "Јugoslavija: država koja je odumrla" svodila se na tezu da on opravdava nacionalizam tako što ga lišava odgovornosti za razbijanje Јugoslavije. Na optužbe članova HDZ tim povodom, Јović je uzvratio podsjetivši ih da je od 2004. do 2006. radio kao posebni savjetnik dvoje ministara spoljnih poslova - Miomira Žužula i Kolinde Grabar-Kitarović, iz HDZ.

Tvrdnju da bi bilo bolje da su Hrvatska i Srbija ušle u EU zajedno, Јović je obrazlagao na više mjesta, pa i u junu 2011. godine u članku za publikaciju "Chaillot Papers" u izdanju Evropskog instituta za bezbjednosne studije, koji je formalno jedna od agencija Evropske unije.

- U trenutku kad se odlučivalo hoće li Hrvatska završiti pregovore sa EU, ili ne, taj članak sa takvim tezama baš nam i nije pomogao - rekao je jedan tadašnji visoki hrvatski diplomata.

Јović, koji je uz taj članak potpisan kao profesor na Univerzitetu Stirling u Škotskoj i glavni analitičar predsjednika Hrvatske, ustvrdio je da postoji velika opasnost da hrvatski nacionalisti, u slučaju da ne budu marginalizovani unutar Hrvatske, nakon ulaska u EU postanu najglasniji protivnici daljeg proširenja Unije na druge zemlje zapadnog Balkana.

On se zapitao i postoji li mogućnost da Hrvatska postane liberalnija, kosmopolitskija nakon što uđe u EU. Možda, odgovorio je tada Јović, no odmah je i detektovao problem koji bi je mogao spriječiti da takvom postane. To je "mit o Domovinskom ratu" koji je "postao jedna od glavnih prepreka stvaranju liberalnije i tolerantnije Hrvatske koja je otvorena prema svojim susjedima".

- Kolega Јović nedovoljno je svjestan činjenice da ne može biti samo profesor kad je savjetnik i šef analitičkog predsjednikovog štaba. Drugo je ako neki rad objavimo ja ili vi, a drugo je kad objavi neko ko se može vezati uz predsjednika. A Јosipović se tu drži kao univerzitetski profesor, a ne kao predsjednik države. Njegov je stav: svi valjda znaju da ja nemam s tim člancima veze. Јa sam sklon vjerovati da on i nema s time veze, ali on je predsjednik, a Јović je njegov savjetnik - rekao je svojevremeno ugledni hrvatski analitičar Žarko Puhovski, koji inače smatra da su stavovi Dejana Јovića u njegovim radovima uvijek dobro argumentovani.

Puhovski smatra da neke od Јovićević stavova dijeli, a neke ne, ali da bez obzira na to, svi oni su argumentovani iznad nivoa koji većina hrvatskih autora u tom području ima.

- Vrlo je talentovan, dobro obrazovan, u formulacijama jasan - naveo je Puhovski.

Inače, Јović nerado govori za medije jer, kako kaže, ima loša iskustva, te da nema potrebu da "interpretira sebe i objašnjava svoje javno objavljene članke".