Rusija i Kina u istom stroju protiv Zapada

Vojna saradnja Moskve i Pekinga je u usponu. Dvije velike države su u istom stroju protiv Zapada, a takav zaključak više je nego dobro utemeljen.

Lideri dvije države sve češće razgovaraju, susreti ruskog i kineskog vojnog vrha učestali su, trgovina oružjem i vojnom opremom je u usponu... Posljednji potez u nizu rusko-kineskih susreta jeste upravo završena posjeta ministra odbrane Rusije Sergeja Šojgua Pekingu. Prije toga, krajem avgusta, u Kini je boravio i načelnik ruskog generalštaba Valerij Gerasimov.

Takav razvoj događaja, svrstavanje Rusije i Kine u isti stroj protiv Zapada, nije iznenađenje. Јapanski list „Diplomat”, čije pisanje prenosi ruska agencija RIA Novosti, objašnjava da je tako nešto sasvim logična posljedica oštrih kritika Zapada na samitu G-20 upućenih na adresu Pekinga i Moskve.

Јapanski list piše da je predsjednik SAD Baraka Obama na samitu G-20 u Brizbejnu oštro kritikovao Kinu zbog agresivnog ponašanja u teritorijalnim razmiricama sa susjedima i ekonomskih manipulacija. Ruski predsjednik Vladimir Putin je, kao što je poznato, u Brizbejnu dočekan „na nož“, pre svega zbog više nego ozbiljnih neslaganja Zapada i Moskve oko ukrajinske krize.

„Diplomat“ navodi da su u Brizbejnu lideri SAD, Australije i Јapana razgovarali o jačanju vojne saradnje. Kina i Rusija jednostavno su slijedile ovaj primjer.

„Izgradnja odnosa sa Kinom jedan je od prioriteta Rusije“, izjavio je tokom boravka u kineskoj prestonici Šojgu. „Obje države mogle bi zajedno da se suprotstave raznim šarenim revolucijama.“

Šojgu je, zatim, biranim riječima govorio o vojnoj saradnji dvije države.

„Nažalost, situacija u azijsko-pacifičkom regionu, sjevernoj Africi i cijelom svijetu je iz godine u godinu sve složenija. U toj situaciji vojna saradnja Rusije i Kine dobija poseban značaj“, ocijenio je Šojgu.

Prema izvorima na koje se poziva ruski list „Nezavisima gazeta“, na 19. sastanku rusko-kineske vladine komisije za vojnu saradnju u Pekingu dogovoreni su različiti oblici kooperacije, posebno u oblasti pravljenje aviona. Konkretno, razvijaju se planovi za proizvodnju dugodometnog aviona za civilni saobraćaj. Procjenjuje se da bi takav avion bio ozbiljan konkurent evropskom „erbasu” i američkom „boingu“. Mediji navode da se već daleko odmaklo i u planiranju zajedničke proizvodnje teškog helikoptera na bazi ruskog Mi-26.

Razgovarano je i mogućnosti prodaje ruskih borbenih aviona Su-35 Kini. RIA Novosti navodi da se u Kremlju razgovara o ideji da Rusija proda Kini jedan broj odbrambenih sistema S-400.

Poslije razgovora sa kineskim kolegom Čang Vanguanom ruski ministar odbrane Sergej Šojgu objelodanio je da će dvije države sljedeće godine imati dvije zajedničke pomorske vežbe. Јedna će biti izvedena na Pacifiku i ovaj izbor „terena“ sasvim je logičan jer su obje države znatno prisutne u pacifičkoj zoni. U prvoj polovini naredne godine Moskva i Peking imaće vojnu vježbu u Sredozemnom moru, što je odmah protumačeno kao njihovo ozbiljno vojno „gostovanje“ u tuđem dvorištu.

U kojem pravcu će se razvijati rusko-kineska vojna saradnja? Ruski predsjednik Vladimir Putin je sredinom aprila ove godine, na velikom „druženju“ s novinarima, izjavio da Moskva „ne planira vojni savez sa Kinom“. Uslijedilo je burnih šest mjeseci u kojima je posebno eskalirala kriza u Ukrajini, odnosi Rusije i Zapada su u dubokoj minus fazi bez nagovještaja nekog „otopljavanja“.

Rusija se, u takvoj situaciji, tragajući za novim partnerima, užurbano okreće Istoku. A tamo je najpoželjniji partner svakako Kina.