latinica  ћирилица
12/12/2014 |  09:45 | Autor: Politika

U Srbiji ponovo padaju cijene cigareta

Iako ih po akciznom kalendaru čeka rast nameta, duvandžije u borbi za legalan dio tržišta, najavljuju nova pojeftinjenja.

Na radost pušača, cigarete bi u Srbiji  do kraja nedjelje mogle još jednom da pojeftine. To je epilog rata koji se vodi na duvanskom tržištu, koji je počeo u posljednjoj nedjelji novembra. Iako se ne zna ko će u ovom  ratu cijena pobijediti, ono što je sigurno to je da će na gubitku biti država.

Јer, sa nižim cijenama cigareta, niži će biti prihodi od jednog dijela akcize. Uz namet u fiksnom iznosu, cigarete su „oporezovane” i sa proporcionalnom akcizom koja se obračunava na maloprodajnu cijenu. Dodatno, pojeftinjenjem cigareta biće manji i prihodi od PDV-a.

Prema akciznom kalendaru,  koji je duvanska industrija dogovorila s državom sve do kraja 2016. godine njih od nove godine očekuje povećanje nameta pa je krajnje neizvjesno da li će oni, zbog niske kupovne moći potrošača, moći da ga prevale na finalnu cijenu proizvoda. Očigledno obe strane kada su se dogovarale o povećanju nameta na cigarete nisu računale na pad standarda pušača.

Inače, krajem novembra, cijene pojedinih cigareta pale su i do 30 dinara po paklici. Tako su „pal mal”, „laki strajk”, „bond” i „monte karlo”, na primer, pojeftinili za po 20 dinara. Nisu samo multinacionalne kompanije snižavale cijene, već i regionalni i domaći proizvođači. Tako je hrvatski TDR snizio cijenu „jorka” za 10 dinara, a za toliko je i „Monus” oborio cijenu „fasta” i „monusa”.

 – Uzrok pada cijena je izuzetno velika konkurencija na duvanskom tržištu, dodatno podstaknuta nelojalnom konkurencijom sa crnog tržišta koja je značajno smanjila legalno tržište duvanskih proizvoda – kaže Milica Bisić, poreski stručnjak.

Pojeftinjenje cigareta je, kako ona objašnjava, zapravo borba duvanske industrije za legalan dio tržišta. Svi proizvođači koji su „prenijeli” cjelokupno povećanje akciza na finalni proizvod, a ne na uštrb sopstvene zarade, suočili su se sa velikim padom tržišnog učešća.

Ona pojašnjava da će, sa jedne strane, pad cijena cigareta usrećiti potrošače, ali da sa druge strane, to može da znači pad budžetskih priliva tokom sljedeće godine i po osnovu manjih prihoda od akciza i manjih prihoda od PDV-a.

– Potrošačima su sada dostupne jeftinije švercovane cigarete, što predstavlja nelojalnu konkurenciju legalnim proizvođačima. Država nije reagovala na vrijeme, sada će biti potrebno dosta vremena da se taj ozbiljan problem riješi – kaže Bisićeva.

U posljednje vrijeme država je uradila dosta na suzbijanju šverca cigareta, ali je na tom polju prema ocjeni ekonomiste Dragovana Milićevića , ostvaren poluuspjeh.

– Činjenica je da je kupovna moć već značajno pala i to je, osim sive zone, drugi razlog koji proizvođače duvana nagoni da spuste cijenu cigareta. Zbog nižih cijena prihodi će biti manji i po osnovu proporcijalnog dijela akcize i prihoda od PDV-a – Milićević.

Kako može da se čuje u nezvaničnim razgovorima sa pojedinim predstavnicima duvanske industrije, ključni razlog prethodnog, ali i budućeg pojeftinjenja je, nelojalna konkurencija. Naime, iako je tokom posljednje godine usljed stalnog povećanja akciza dolazilo i do povećanja cijena cigareta, pojedine kompanije nisu uvijek povećavale cijene, nastojeći da i na štetu  sopstvenog profita povećaju učešće na srpskom tržištu. Iako ne žele da imenuju nelojalnu konkurenciju, „duvandžije” navode primjer kompanije koja je prodavala svoje proizvode na trafikama po cijeni od 140 dinara, iako su samo državne dažbine u tom trenutku iznosile 136 dinara po paklici. Nemoguće je, tvrde, sa četiri dinara profita po paklici, pokriti troškove proizvoda, proizvodnje, zaradu veleprodaje i maloprodaje.

Zato su pojedine kompanije već tražile od Ministarstva finansija uvođenje takozvane super minimalne akcize, koja bi onemogućila proizvođače da na tržište izlaze za damping cijenama, odnosno da ne mogu da ostvaruju gubitak. Međutim, upućeni kažu da je i u samoj EU takva politika bila kritikovana, jer ograničava slobodno formiranje cijena, a to zapravo i ne bi riješilo suštinski problem, a to je nelegalno tržište.