Frolov: Srbija još ima šansu za gasovod

"Ako Srbija bude spremna da primi odgovarajuće obime "plavog goriva", ne smije se isključiti mogućnost da će preko ove teritorije gas ići za dio Evrope" - objašnjava Frolov

Smatra da je teško ostvariv plan o kome govori hrvatski ekspert za energetiku Davor Štern, prema kome je Hrvatska dobila signal od SAD da ih smatraju važnim faktorom nove energetske politike za tečni gas.

"Sama ideja djeluje nezgrapno. U Evropi su izgrađeni terminali koji su u stanju da prime oko 250 milijardi kubnih metara tečnog gasa. A realno je angažovana samo petina kapaciteta.

Kakva ovde može da bude globalna uloga Hrvatske - nije baš jasno. Uz to, sve ispada skuplje, a postoji i element nepredvidivosti" - naglašava Frolov.

On navodi da je prije nekoliko godina u Velikoj Britaniji zbog malog obima rezervi, cijena za 1.000 kubnih metara tečnog gasa "skočila" do 800 dolara, a to je dva puta više od onog što traži "Gasprom".

Situacija zavisi i od obima isporuka. Zbog toga zemlje Baltika za tečni gas mogu da plate jedan i po put više, nego što bi platile "Gaspromu".

"Ako se Balkan ujedini i riješi da se snabdijeva tečnim gasom, moguće da će nešto uspjeti da urade. Ali, uzimajući u obzir da su mnoge zemlje među sobom u neprijateljskim odnosima, postoji rizik da ne dogovore" - smatra Frolov.

Napominje da u obnovljenom vidu "Јužni tok" preko Turske ostavlja iza sebe alternative tipa "TANAR" /Transanadolijski gasovod/, koji je poput propalog "Nabuka", samo sa obimom isporuke šest puta manjim.

Situacija na energetskoj karti sada je takva da se "ruševine" nalaze u Bugarskoj, gdje se ranije nalazila kapija "Јužnog toka" - navodi Glas Rusije.