Sastanak na vrhu EU-a: kratko i bez odluka
Dopisnici u Briselu nisu mogli da vjeruju svojim očima: prvi put u istoriji je neki sastanak na vrhu Evropske unije završen jedan dan ranije nego što je trebalo. U normalnim okolnostima, čelnici 28 država ili vlada se prepiru o svakoj sitnici što je u prošlosti najčešće dovodilo do produženja samita i mukotrpnih noćnih zasjedanja. Ovaj put je predsjednik Vijeća Europske unije već nakon večere oko 23 sata uveče objavio: "Mi smo gotovi." Drugog dana samita ovog petka (19.12.) neće ni biti.
Ovo je bio prvi samit kojim je predsjedavao Tusk. Јoš kao predsjednik poljske vlade je već sjedio na 47 takvih sastanaka tako da ima obilno iskustvo. Zato je i stavio na dnevni red samo dvije tačke: buduću politiku EU prema Rusiji i investiconi program Evropske unije kako bi podstakla rast svoje ekonomije. I u jednom i u drugom u Uniji vlada kolika-tolika sloga, a sva ostala pitanja će se raspravljati na sljedećem samitu u februaru sljedeće godine.
Sankcije Rusiji: niti slabije, niti oštrije
Kada je riječ o Rusiji, Europska unija želi da nastavi s onim što oni zovu "dvostruka strategija". To znači da s jedne strane trebaju ostati postojeće ekonomske sankcije, ali istovremeno želi da ostavi otvorenim sve kanale da bi se postiglo diplomatsko rješenje sukoba na istoku Ukrajine i aneksije Krima.
Njemačka kancelarka Angela Merkel smatra da je stav Evropske unije prema Rusiji od početka bio jasan: "Mislim da smo ove godine pokazali da mi kao Evropska unija možemo jedinstveno odgovoriti na takav izazov. S jedne strane da smo Rusiji uputili jasnu poruku, a s druge da smo uvijek iznova pokazali spremnost na kompromis. I kao treće, da smo podržali Ukrajinu.
Investicioni fond odobren, ali još mnogo pitanja
Baš kao i kad je riječ o Rusiji i Ukrajini, čelnici Europske unije su složni o principima novog evropskog investicionog fonda kojim predsjednik EK Јunker želi da podstakne ekonomski rast Unije. Ali tu još nema odgovora na čitav niz pitanja, upozorava predsjednica Litve Grybauskaite. Tako nije jasno, hoće li Јunker s tom 21 milijardom evropskog novca zaista uspjeti privući privatne investitore kako bi volumen fonda "naduvao" na 315 milijarda evra. Isto tako još nije jasno koji projekti u Europskoj uniji će biti podržani niti po kojim kriterijima će se odlučivati o tome.
Utoliko i vlade Europske unije žele jasnija "pravila igre" prije nego što odobre novac za taj fond. Doduše, talijanski premijer ovu odluku već slavi kao "kraj politike štednje" u Evropskoj uniji, ali njemačka kancelarka nipošto ne misli tako. Ona podsjeća da se i ti državni rashodi moraju provesti u budžetu svake države i da su tu sva pravila ostala ista: "To se mora provesti unutar postojećih propisa o ekonomskom rastu i stabilnosti. Naravno, tu se mogu koristiti instrumenti fleksibilnosti, ali unutar postojećih granica", izjavila je kancelarka Merkel. Ukratko: da investicijama, ali i državni deficit i državni dug moraju ostati u granicama iz Mastrihta.
Evropska komisija bi već krajem januara trebalo da objavi prijedlog, kako bi se taj investicioni fond trebalo da koristi. Na to Јunkera požuruje i predsjednik Evropskog parlamenta Martin Šulc koji upozorava kako je Evropljanima "dosadilo da najavljujemo nekakve projekte, a onda moramo reći da nemamo novaca za njih".
A popis želja zemalja Evropske unije gdje bi željele potrošiti ovaj novac je veoma dug. U Brisel su stigle želje koje sežu od mostova na autoputevima i dječijih vrtića pa do želje Velike Britanije da evropskim novcem izgradi atomsku elektranu. Barem kod tog prijedloga su se već uzburkali evropski duhovi koji to nipošto ne žele da dopuste.
I na kraju, nakon ovog "EU samita lajt" je svim akreditovanim novinarima stigla i poruka portparolke Evropske komisije da će ovakvi susreti na vrhu i ubuduće trajati samo jedan dan. Ipak, nema malo diplomata u Briselu koji ozbiljno sumnjaju da će predsjednik Vijeća Tusk uspjeti da provede ovakve "mini-samite" i kad na dnevni redu dođu pitanja o kojima nipošto ne vlada ovolika sloga, zaključuje Dojče vele.