Bern: Uskoro odšteta za robovanje djece u hraniteljskim porodicama?

Švajcarska je dugo otezala s odgovorom na bolnu praksu kojom su se od sredine 19.vijeka pa gotovo do kraja 20. siročad, ali i djeca iz siromašnih porodica, često samohranih roditelja, prisilno izdvajala iz svog okruženja i smještala u ustanove ili dodjeljivala "hraniteljima", najčešće dobrostojećim seljacima, koji su ih potom, najčešće uz nikakvu naknadu, izrabljivali na najtežim poslovima do trenutka njihove punoljetnosti ili na drugi način upravljali njihovim životima po vlastitim željama.

Mnoge osobe, koje su svojevremeno bile dio te grupe koju u Švajcarskoj nazivaju "najamnom djecom", vlasti su pod izgovorom  "socijalnog zbrinjavanja" prisilno odvojile od njihovih najbližih i smjestile ih u hraniteljske porodice, gdje su mnogi, po vlastitim priznanjima, bili psihički, a neki i polno, zlostavljani.

"Odštetni paket" prikupio 110 hiljada potpisa

Dvjestotinjak žrtava te prakse danas je došlo u glavni švajcarski grad Bern kako bi zvanično predalo 110 hiljada prikupljenih potpisa podrške inicijativi nazvanoj "Odštetni paket za najamnu djecu i žrtve prisilnih mjera socijalne službe", prikupljenih u proteklih osam mjeseci.

Švajcarski sistem direktne demokratije predviđa da svaka osoba s pravom glasa može izdejstvovati referendum o nekom pitanju ako u tu svrhu prikupi 100 hiljada potpisa u vremenu od 1,5 godine.

Inicijatori referenduma procjenjuju da je tokom više decenija tim i drugim prisilnim postupcima bilo obuhvaćeno oko 20 hiljada djece te zahtijevaju osnivanje fonda solidarnosti u iznosu od 500 miliona švajcarskih franaka  iz kojeg bi se isplatile odštete oko 10 do 20 hiljada žrtava, koliko ih je, po procjenama, još na životu. Svaki pojedinačni slučaj preispitala bi posebna komisija, koja će biti osnovana isključivo u tu svrhu, koja bi odlučivala o visini odštete. Takođe se zahtijeva službeno priznanje da se takva praksa zaista provodila i provođenje javne rasprave o tom pitanju.

Stravične priče udomljene djece

Osim prisilnog rada na farmama, djeca istrgnuta iz svojih porodica proživljavala su u hraniteskim porodicama i druge strahote, pa su djevojke bile prisilno sterilizovane, a neka su djeca primorana da budu pokusni kunići u laboratorijima koji su isprobavali nove metode liječenja ili lijekove.

"Imala sam 18 godina kad sam zatrudnila, a onda se dogodilo 'to'", ispričala je danas 60-godišnja Bernadet Gehter svoju mračnu priču u kojoj ju je hraniteljska porodica prislila na pobačaj i sterilizaciju u klinici u Vilu.

Užasavajuća praksa izrabljivanja maloljetne siromašne djece u Švajcarskoj počela se smanjivati s napretkom tehnologije u poljoprivredi, kad su mašine sve više počeli zamjenjivati ljudski rad, a gotovo potpuno je nestala 80-ih godina 20. vijeka.