RS: Zašto trgovci ističu cijene u apoenima koji ne postoje?

Mlijeko 1.28 KM, kafa 4.14 ,čokolada 2.89 cijene su za koje nećete dobiti tačan iznos kursa.

- Nemoguće je vratiti 1,2 pfeninga zato što ga nemamo i zbog toga mi smo prinuđeni da zaokružujemo cijene", rekla je Dušica Adžić, trgovkinja.

Zato većina potrošača vjeruje da se godišnje iz njihovih džepova istrese i do nekoliko stotina maraka. Takav je slučaj i sa Milom Andrićem koji, kako tvrdi, zbog obračunavanja cijena na više od dvije decimale račun za struju mjesečno plaća marku više.

- Razlika na nekih 150 KM na mom računu bude 1KM meni u minus. Konkretno svima nama je svaka marka važna , možda njima ne , ali nama da, rekao je Andrić.

Cijenu električne energije kao i recimo vagane robe nije moguće iskazati zaokruženim iznosom. Ipak, Andrić smatra da pojam treće, ili četvrte decimale nema smisla. Tako se, kaže, zakidaju samo potrošači. Račun se na kraju prikazuje na dvije decimale i kupci automatski plaćaju više.

- Ako imate dvije decimale 0.99 i dodate 1 je 1KM, a ne 100 pfeninga. Pojam treće, pa čak i četvrte decimale nemaju  niti funkciju, niti drugo značenje. Na neki iznos i količinu pomnoženu sa 3,4 decimale i zaokruženo mi gubimo jedan iznos, dodaje Andrić.

U Elektrokrajini i Regulatornoj agenciji za električnu energiju tvrde suprotno .

- Ni u kom slučaju nije na štetu kupaca, već naprotiv idu u njihovu korist, jer što preciznija cifra , što više decimala ima to je precizniji iznos i samim tim adekvatnije za same potrošače, istakao je  Predrag Klincov, portparol Elektrokrajine Banjaluka.

U Ministarstvu trgovine i turizma potvrdili su da Srpska i dalje nema zakon koji propisuje da se cijene robe formiraju u skladu s apoenima novčanica u opticaju.

- Donošenje propisa koji bi uredili ovu oblast na način da se cijene robe iskazuju u apoenima koji su dostupni u platnom prometu BiH ne bi dalo željene rezultate iz razloga što vaganu robu, odnosno u rasutom stanju nije moguće iskazati u navedenim apoenima, dodala je Јadranka Petrović,načelnica Odjeljenja za cijene u Ministarstvu trgovine i turizma RS.

Zato Zakon o trgovini RS propisuje samo dužnost trgovca da formira cijene robe u prometu putem kalkulacije i da na osnovu njih istakne cijenu za svaki proizvod. S obzirom na to da trgovci cijene uglavnom formiraju proizvoljno, oni su u većini slučajeva skloni da se ''zaokruživanje'' vrši naviše. Zato se mnogi građani ne mogu oteti utisku da se radi o tržišnoj manipulaciji, pa čak i skrivenom rastu cijena.

Precizne računice su nemoguće, jer niko od onih koji bilo šta naplaćuju u Srpskoj ne želi da prizna koliko zarađuje na izgnanstvu pfeniga. Teoretski, moguće je da trgovac nivelisanjem i izgubi, a zahvaljujući nikakvoj kupovnoj moći pfeniga, pa i više njih u zbiru, većina potrošača se i danas ne okrene za išta manje od 10 pfeniga.

- Najpoštenije bi bilo da se cijene zaokruže na apoene koji kod nas postoje, a ne postoji manji od 0,5. Realno bi bilo da ne može biti cijena 20,19 jer nekome ne može da se vrati fening, naglašava Miloš Todorović, Udruženje ekonomista SWOT.

Iako je riječ o istim novčanim apoenima, Federacija je za razliku od RS usvojila Zakon o unutrašnjoj trgovini, kojim je regulisana ova oblast. Centralna banka ne vidi ekonomsku isplativost u kovanju kovanica od jednog pfeniga. Zato sistem zaokruživanja prema kojem se vodi Srpskoj jeste da se iznosi od 1 i 2 pfeninga zaokružuju na  nulu, 3 ,4,6 i 7 na 5, a 8 i 9 na  10 pfeniga.

Nepostojeći apoeni i dalje žive u cjenovnicima svih trgovina, ali i računima isporučioca raznih komunalnih usluga.

Ako zavirimo u dvorište Evropske unije vidjećemo da je prva papirna novčanica od pet evra. Tamo je kovani novac rasprostranjen i svaki cent i te kako vrijedan potrošača.

Naše tržište je prema mišljenjima marketinških stručnjaka pogodno za razvoj prodajnih strategija koje su se do prije nekoliko godina upotrebljavale u siromašnim zemljama tzv. trećeg svijeta. BiH je očito svrstana u taj dio tržišta.