Pomen Srbima ubijenim u akciji "Maslenica"

Beograd - parastos za oko 350 Srba ubijenih u hrvatskoj akciji "Maslenica" prije 22 godineFoto: SRNA

Parastos je služilo sveštenstvo Srpske pravoslavne crkve, u prisustvu članova udruženja stradalih Srba u Hrvatskoj.

Parastosu su prisustvovali direktor Informaciono-dokumentacionog centra "Veritas" Savo Štrbac, poslanik u Skupštini Srbije i predsjednik Koalicije udruženja izbjeglica Miodrag Linta, predsjednik Koordinacije srpskih udruženja porodica nestalih sa područja bivše Јugoslavije Dragan Pjevač, te predstavnici udruženja "Suza".

Hrvatske oružane snage 22. januara 1993. godine izvršile su agresiju kodnog naziva "Maslenica" na južne dijelove Republike Srpske Krajine, što je bila treća po redu agresija Hrvatske na zaštićeno područje UN.

U ovoj agresiji na srpskoj strani poginulo je 348 vojnika i civila, među kojima 35 žena i troje djece uzrasta do 12 godina. Osam lica još se vodi na listi nestalih. U zbjegovima je umrlo još 165 ljudi, uglavnom starijih.

Iz ravnokotarskih sela protjerano je više od 10.000 Srba, koji su se raselili širom svijeta.

Јedan od težih zločina, već prvog dana agresije, desio se na prevoju Mali Alan na Velebitu, u neposrednoj blizini osmatračnice UNPROFOR-a, kada su pripadnici hrvatske specijalne policije, mučki, iz zasjede, ubili i masakrirali 22 pripadnika Srpske vojske Krajine s područja Gračaca, među kojima i dvadesetšestogodišnju bolničarku Dušanku Gaćeša.

Operaciju "Maslenica"  planirali su i izveli Јanko Bobetko, Ante Gotovina, Ante Roso, Mirko Norac i Mladen Markač, uz znanje i odobrenje Franje Tuđmana, tadašnjeg predsjednika države i vrhovnog komandanta oružanih snaga Hrvatske.

U vrijeme ove agresije načelnik artiljerije sektora "Velebit" bio je kosovski Albanac Agim Čeku, kasniji kosovski zvaničnik, od čijih granata je, usljed neselektivnog granatiranja po dubini područja opština Benkovac i Obrovac, najviše stradalo civila.

Iako je agresija izvršena na zaštićenu zonu UN i pred očima mnogobrojnih pripadnika UNPROFOR-a, do sada, ni pred međunarodnim niti pred domaćim sudovima, niko nije procesuiran za zločine nad Srbima počinjenim u ovoj akciji.

I poslije 22 godine nakon ove agresije i devetnaest i po godina po prestanku rata, ravnokotarska sela su još, na sramotu i hrvatske države i međunarodne zajednice, "siva zona" povratka prognanih Srba.