Šta je EU poručila Ciprasu
Ministar inostranih poslova Austrije Sebastijan Kurc smatra da je pozitivna budućnost Grčke moguća samo sa EU. Naveo je i da se svaki ishod izbora mora poštovati. S tim u vezi je izrazio nadu da će Atina nastaviti reformske napore proteklih godina, te da će nova vlada imati konstruktivnu saradnju sa EU, u interesu svih.
Portugalski premijer Pedro Pasoš Koeljo izjavio je da nova grčka vlada treba da "poštuje evropska pravila", kao što to čini Portugal koji je već "prevazišao" iskušenja kroz koja trenutno prolazi Grčka. Istakao je da želi da Grčka ostane članica evro zone, i dodao, i da ne može ni da zamisli da "neka zemlja ne poštuje svoja obećanja i ne plaća dugove".
Novog grčkog premijera predsjednik Francuske Fransoa Oland pozvao je danas u telefonskom razgovoru da "odmah dođe u Pariz", saopšteno je iz Olandove kancelarije. "Francuska će biti uz Grčku u ovom teškom periodu za njenu budućnost" sve dok ona se ne ne nađe ponovo "na putu stabilnosti i rasta", poručio je Oland.
Slovenački državni vrh čestitao je pobjedu Sirize izrazivši nadu da će ta zemlja sa novim rukovdostvom poštovati evropska pravila. Slovenački ministar spoljnih poslova Karl Erjavec je rekao da ne vjeruje da će Grčkoj biti odobren otpis dijela duga kako je to Siriza najavila.
- Otpis duga Grčkoj bi izazvao domino efekat, jer bi to onda moglada da zahtijeva i Slovenija - rekao je Erjavec.
U Evropskoj uniji je s uznemirenjem, a dijelom i s razumijevanjem prihvaćena Sirizina ubjedljiva izborna pobjeda i dolazak na vlast.
Čelnici EU, Donald Tusk, Žan-Klod Јunker i Mario Dragi, i ministri finansija evrozone danas se sastaju s jasnim porukama o spremnosti da se pregovara s novom vladom u Atini. Glavna tačka dnevnog reda je dovršetak drugog plana podrške Grčkoj od 130 milijardi evra, odobrenog Atini pod uslovom da nastavi štednju i strukturne reforme.
Nagoviješteno je da bi se Atini mogao dati duži rok da ispuni uslove i iznese šta je spremna da uradi.
Ocjene vodećih političara u EU su različite i tako je britanski premijer Dejvid Kameron rekao da će vlada ljevice u Grčkoj unijeti nestabilnost u zonu evra i cijelu Uniju, te zato Velika Britanija mora da se okrene svom modelu koji daje privredni rast i otvara nova radna mjesta.
Šef italijanske diplomatije Paolo Đentiloni je naglasio da se "mjesecima vodi bitka između stezanja kaiša i elastičnijeg stava" i da "nema sumnje da će grčki ishod, ako se politički riješi realističnim i fleksibilnim pregovorima, ići u susret zahtjevu da se napusti strogost, što traži i Italija".
Ključno pitanje je da li je nužno nastaviti strogi program "stezanja kaiša", iako je i unutar EU zaključeno da za obnovu privrednog rasta i zapošljavanja nije dovoljna, samo štednja, kresanje budžetskog deficita i dugova, već i zamašne investicije i reforme.
Upravo zato je Evropska centralna banka i odlučila da uloži hiljadu i sto milijardi evra u kupovinu državnih obveznica evropske dvadesetosmorice, ali je njemački ministar finansija Volfgang Šojble stavio do znanja da Grčka neće moći da koristi ovu veliku olakšicu, ako ne bude poštovala program štednje i reformi.
Preovlađujuća ocjena u Briselu je da Cipras, iako istrajava na glavnoj izbornoj poruci o prestanku stezanja kaiša, jasno predočio mogućnosti za nagodbu i "pregovore o rješenju koje bi za sve bilo korisno", naglasivši da će vlada program sprovesti bez dodatnog opterećenja budžeta.
Zasad je jedino ministar finansija Irske, Majkl Nunan podržao zahtjev Ciprasa da se održi međunarodna konferencija o restrukturiranju grčkog duga.