Suprotstavljeni stavovi o Sutorini (VIDEO)
Zamjenik predsjedavajućeg Komisije za državnu granicu BiH Željko Obradović istakao je tokom javne rasprave u zgradi parlamenta BiH da je ova komisija jednoglasna u zaključku da Sutorina pripada Crnoj Gori.
- Aktivnosti utvrđivanja granice krenule su još 2001. godine, dok je Crna Gora bila u sastavu SRЈ, i trajale su sve do kraja 2014. godine, podsjetio je Obradović.
Prema njegovim riječima, osnovni dokumenti za odlučivanje Komisije bili su Dejtonski mirovni sporazum i mišljenje Badinterove komisije, prema kojima je Sutorina sastavni dio Crne Gore.
- Sve repulike bivše Јugoslavije prihvatile su mišljenje Badinterove komisije, istakao je Obradović, navodeći da komisije BiH i Crne Gore za utvrđivanje granice nikada Sutorinu nisu identifikovale kao problem.
Zagovornici ideje da Sutorina treba da pripadne BiH u argumentaciji svojih stavova pozivaju se na granice utvrđene Berlinskim kongresom iz 1878. godine, koje je priznalo i Predsjedništvo AVNOЈ-a.
Na ove granice poziva se i predlagač parlamentarne rezolucije o Sutorini, koja je i dovela do današnje javne rasprave, poslanik SDP-a u Predstavničkom domu Parlamenatrne skupštine BiH Denis Bećirović.
- U slučaju Sutorine i Kruševice, došlo je do svojevrsne prevare i ne smijemo dozvoliti da u organima BiH bude verifikovana granica kojom bi ova teritorija pripala Crnoj Gori, istakao je Bećirović.
Prema njegovim riječima, ukoliko BiH želi iskrene i prijateljske veze s Crnom Gorom, mora imati čiste račune, uzimajući u obzir i pitanje Sutorine.
Granice utvrđene Berlinskim kongresom argument su i Akademske građanske inicijative za vraćanje Sutorine i Kruševice u sastav BiH, čije je stavove iznijela Azra Kurtčehajić-Bošković.
- Crna Gora nije ostvarila posjed nad Sutorinom i BiH ima pravo da traži od Crne Gore vraćanje Sutorine ili da zatraži pravdu pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu, navela je Kurtčehajić-Bošković.
Akademska građanska inicijativa za vraćanje Sutorine i Kruševice traži od parlamenta BiH da usvoji rezoluciju o Sutorini i zauzme stav da polazište od kojeg treba krenuti u utvrđivanju granica budu granice utvrđene na Berlinskom kongresu na koje se pozvalo i Predsjedništvo AVNOЈ-a.
Više govornika ukazalo je i na ekonomski momenat vraćanja Sutorine u sastav BiH, čime bi BiH došla do drugog izlaza na Јadransko more.
Prijedlogom rezolucije o Sutorini, Denisa Bećirovića, od Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH traži se da se Prijedlog ugovora o granici između BiH i Crne Gore, koji je početkom novembra prošle godine utvrdio Savjet ministara BiH, ocijeni neprihvatljivim, neutemeljenim i štetnim.
Navedenim ugovorom, Sutorina ostaje u trajnom sastavu Crne Gore i definiše se granica koja će na terenu biti obilježena u roku od tri godine od stupanja na snagu ugovora.
Granica se, prema tom ugovoru, proteže od tromeđe BiH, Crne Gore i Srbije na sjevernom dijelu, do tromeđe BiH, Crne Gore i Hrvatske na južnom dijelu.