Nova njemačka spoljna politika za novi svijet
“Svijet se promijenio“, kaže njemački šef diplomacije Frank-Valter Štajnmajer i dodaje: “Zato se i Ministarstvo spoljnih poslova mora promijeniti.“ Njemačku spoljnu politiku treba iznova “uštimati“, postojeće instrumente treba bolje koristiti, a moraju se razviti i novi mehanizmi za savladavanja kriza, objasnio je njemački ministar spoljnih poslova na priredbi organizovanoj povodom 60. rođendana Njemačkog društva za spoljnu politiku (DGAP) u Berlinu. Zbog toga je on, kako je rekao, odlučio reorganizovati Auswärtiges Amt (AA, njemački naziv Ministarstva), spojiti postojeća odjeljenja i kreirati neka nova. Kako bi rasteretio saradnike planirana je provjera svih djelatnosti koje su već odavno rutinske, one bi mogle biti i ukinute.
Razmišljanja o njemačkoj spoljnoj politici
Reforme su plod procesa razmišljanja koji je Štajnmajer pokrenuo neposredno nakon stupanja na dužnost.
“Moramo razmisliti je li sve ispravno sve što radimo“, izjavio je socijaldemokratski političar prilikom preuzimanja ministarske dužnosti od svog prethodnika 17. decembra 2013. Tokom vladavine prošlog crno-žutog saveznog kabineta (hršićanskih demokrata i liberala), vanjska politika je “krojena“ uglavnom u kabinetu kancelarke Merkel. Ministarstvo spoljnih poslova se ismijavalo nakon vidnog gubitka relevantnosti, a ni tadašnjem ministru Vesterveleu nije pošlo za rukom da kreira uvjerljiv vlastiti profil.
Pod naslovom "Review 2014 – vanjsku politiku promišljati dalje“ tokom protekle godine provedena je “inventura spoljne politike“, kako taj višemjesečni proces naziva Štajnmajer, i ona je okončana zaključnim izvještajem. Razgovarano je i sa stručnjacima iz zemlje i inostranstva te sa saradnicima Ministarstva. Štajnmajer je osluhnuo i šta kaže njemačka javnost. Na preko 60 velikih priredbi u svim većim njemačkim gradovima, na diskusijama i četovima na internetu raspravljalo se o spoljnoj politici. Pa ipak, dodaje ministar, taj diskurs nije ostao na nivou teorije. Debatu je dodatno “podgrijala“ stvarnost s brojnim krizama i konfliktima. Dok je njemačka spoljna politika preispitivala sebe samu, ona se našla i na velikom testu – zbog aktuelnih svjetskih zbivanja.
“Četvrt vijeka smo možda živjeli s nadom da su mir i stabilnost garantovani u našem dijelu svijeta. Možda je to bila iluzija. S ukrajinskom krizom se i na naš kontinent vratilo pitanje rata i mira.“
Kako ostvariti nove ciljeve?
Obzirom na to kako svijet trenutno izgleda, ne može se računati da će se uskoro opet vratiti mirni poredak, rekao je sa žaljenjem Štajnmajer. Baš suprotno, svijet se izmiče kontroli i njemačka spoljna politika mora se suočiti s tim novim izazovima, zato što je Savezna Republika umrežena u svijetu i sa svijetom, kao možda nijedna druga zemlja. Njemačka kao izvozna nacija ovisi o tome da se poštuju pravila između država. I za implementaciju ljudskih prava, glavni cilj njemačke spoljne politike, neizostavan je međunarodni poredak, kojeg reprezentuju Ujedinjene nacije. Kako bi ojačala taj poredak, Njemačka će se jače angažovati koristeći svoju međunarodnu reputaciju.
Kako bi ostvarilo te ciljeve, u Ministarstvu spoljnih poslova ubuduće će se spojiti dva dosadašnja odjeljenja, za razoružanje i za Ujedinjene nacije. Kontrola naoružanja tako bi trebala postati instrument multilateralnog poretka. Planirano je formiranje novih odjeljenja za prevenciju kriza, stabilizaciju i zbrinjavanje prilikom konflikata, u njima bi se trebalo koncentrisati sposobnosti potrebne za sprječavanje i savladavanje sukoba.
Njemačka spoljna politika – evropska spoljna politika
Planirana reorganizacija Ministarstva trebalo bi da bude okončana u roku od 18 mjeseci. Štajnmajer je uvjeren da je to izvodljivo. Kako bi se rasteretilo Ministarstvo, na minimum će se „srezati“ dosadašnjih oko 200 izvještaja koje su godišnje pisala razna odjeljenja.
Novu njemačku spoljnu politiku ni u kom slučaju ne smije se (krivo) shvatiti kao njemačko „soliranje“. Baš suprotno. Nju bi trebalo uvezati u zajedničku evropsku politiku i cilj joj je jačanje Evrope, napomenuo je njemački šef diplomatije. I njemačko-francuski napori oko rješavanja krize u Ukrajini su dio te evropske spoljne politike što se ne smije shvatati kao samostalni potez Berlina i Pariza. Štajnmajer je dodao da njemačku spoljnu politiku želi još tješnje povezati uz Evropu i potpuno je integrisati u Evropi.