Pet zemalja EU traže uvođenje viza građanima Zapadnog Balkana
Evropska unija zabrinuta je zbog velikog porasta broja građana iz država zapadnog Balkana koji u državama EU traže azil. Iako rijetko ko od njih uspije dobiti azil, samo podnošenje zahtjeva velik je teret za administraciju tih država.
Upravo zbog velikog porasta tog broja, Evropska unija ne isključuje ni krajnju mjeru ponovnog uvođenja viza za građane Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Albanije i Crne Gore. Tim državama je još 2009. godine ukinut vizni režim, a u tom režimo ostalo je samo Kosovo.
Prema izvještaju Evropske komisije, objavljenom jučer u Briselu, broj građana ovih država koji su tražili azil u EU tokom 2014. godine povećao se za čak 40 posto u odnosu na godinu ranije. Ukupno je to više od 50.000 ljudi, a sve to EU ocjenjuje kao “zloupotrebu vizne liberalizacije“ i traži oštre mjere tih država da se takva praksa spriječi.
Koristi od vizne liberalizacije vidljive su kada je riječ o jačanju kontakata između ljudi i poslovnim mogućnostima. Ali zlopotreba bezviznog režima onih koji traže azil u EU se mora riješiti - izjavio je u Briselu Dimitris Avramopulos, povjerenik za unutrašnje poslove i migracije.
On je najavio da će već početkom marta posjetiti Kosovo i Srbiju, države iz kojih dolazi najveći broj azilanata u EU s područja Balkana.
U ovom izvještaju nije uključen i fenomen masovnog ilegalnog prelaska građana s Kosova na teritorij EU, koji ulaze preko srpsko-mađarske granice. To je zabrinulo Evropsku uniju, a Njemačka i Austrija već su počele vraćati takve emigrante.
U isto vrijeme stopa prihvaćanja zahtjeva za odobravanje azila znatno je pala. Najveća grupa onih koji traži azil u EU dolazi iz Srbije (Kosovo), više od 40 posto ukupnog broja građana država zapadnog Balkana. Slijede Makedonija, Albanija, BiH, a najmanji broj je iz Crne Gore.
Evropska unija predlaže državama regije da ojačaju informativnu kampanju da bi građanima objasnili da u EU gotovo da nemaju šanse dobiti azil.
Isto tako traže od njih da sarađuju u borbi pritiv grupa organizovanog kriminala koje organizuju, a u slučaju kosovskih građana i krijumčare ljude u EU s lažnim obećanjima da mogu dobiti azil.
Evropska unija pojednostavila je procedure uvođenja viza i, ako su neke države članice, poput Njemačke, Austrije, Holandije, Belgije i Francuske, najavile da bi mogle predložiti odluku u vraćanju viznog režima, i Hrvatska bi kao članica EU - iako nije članica Šengena - morala slijediti tu odluku i uvesti vize za građane Srbije i BiH.
Takva mjera je nepoželjna sa stanovišta država članica Evropske unije, uključujući i Hrvatsku, ali jedini je način da se smanji broj onih koji zloupotrebljavaju viznu liberalizaciju da bi u EU tražili politički azil.
Dio državljana BiH već je osjetio šta znači kada se hiljadu kilometara spoljnih granica EU spusti na graničnu liniju njihove zemlje, a oni se nađu s druge strane nove granice. Hrvatska je od 1.jula 2013., kada je ušla u EU, uvela vize za one državljane BiH koji nemaju biometrijski pasoš.
Viza za ulazak u Hrvatsku potrebna je samo onim državljanima BiH koji nemaju biometrijski pasoš, a takvih je veoma malo.
Stefanović: Srbiji nije ugrožen bezvizni režim
Upitan o situaciji sa ilegalnim migrantima, ministar unutrašnjih poslova Srbije Nebojša Stefanović je ocijenio da ih ima "dramatično manje" u odnosu na period s kraja januara i početka februara.
"Naše upućivanje dodatnih jedinica Žandarmerije, pojačanje Granične policije i novih metoda rada, uz savremenu tehniku, termovizijske kamere i sve ostalo što smo dobili od naših partnera sa kojima zajedno radimo, pokazalo je da je naša policija na izuzetno visokom nivou i dobili smo pohvale ljudi iz stranih policija", rekao je Stefanović.
On je dodao da će sve to biti primjenjivano dokle god postoji ovaj rizik po granicu.
"Hoćemo da obeshrabrimo sve koji misle da će Srbiju koristiti kao rutu za ilegalni prelazak", rekao je ministar.