Košarac: Dio Sarajeva još zarobljen mržnjom i radikalizmom
- Naravno, i ovaj put moramo se vratiti na odnos Tužilaštva prema tom pitanju i uopšte politikama koje dolaze iz Sarajeva. Plašim se da su te politike koje su dolazile 1992. godine i ove danas, 2015. godine gotovo identične, kao i njihovi akteri i promoteri - upozorava Košarac.
To dovoljno govori, ističe on, o ukupnom odnosu u BiH, pri čemu se nikako ne smije zaboraviti da je uoči rata u BiH ključnu ulogu imao lider SDA Alija Izetbegović, a danas njegovu "misiju" nastavlja sin Bakir Izetbegović, zamjenik predsjednika SDA i bošnjački član Predsjedništva BiH.
- Ne samo kroz ovaj oblik terorističkog napada na srpskog svata, nego i kroz neke druge događaje koji posljednjih dana uznemiravaju javnost, ove pogubne politike možemo dovesti u vezu sa težnjama za razvoj terorističkog djelovanja u BiH - ocijenio je Košarac.
Prema njegovim riječima, veoma je indikativno što su akteri pomenutih pogubnih politika, koje su direktno usmjerene protiv interesa srpskog naroda, visokopozicionirani funkcioneri i poslanici SDA, poput Šefika DŽaferovića, Šemsudina Mehmedovića i drugi, uključujući i Bakira Izetbegovića.
- Kakve su njihove ratne uloge bile, i koju su komandnu odgovornost imali ti ljudi, u odnosu na njihov trenutni angažman u PS BiH, dovoljno govori da BiH, očigledno, nema hrabrosti da se suoči sa ratnom prošlošću. Naprotiv, ljudi iz političkih struktura devedestih godina i danas su "važni" u institucijama BiH - konstatovao je Košarac.
Prema njegovoj ocjeni, BiH je i dalje zarobljena određenim "ratnim ciljevima nekih militantnih političkih struktura i lica koja nose ratnu hipoteku". Smatra sramnom i poražavajućom činjenicu da do sada još niko nije odgovarao za ubistvo srpskog svata Nikole Gardovića.
- Očigledno je da je početkom marta 1992. godine nekome u Sarajevu smetala srpska zastava, pa se plašim da bi i danas svako ko bi sa srpskom trobojkom pokušao da prođe kroz ovaj grad imao problema. Da li baš u tom nivou, nisam siguran, ali smatram da je određeni dio građana Sarajeva i danas zarobljen mržnjom i netrpeljivošću, pa čak i idejama radikalnog islama - kaže poslanik SNSD.
Ono što i danas predstavlja kamen razdora u BiH, istakao je Košarac, svakako je uporno insistiranje bošnjačke političke vrhuške na obilježavanju tzv. dana državnosti BiH, kojeg Srbi doživljavaju kao crni datum, i zbog Gardovićevog ubistva, kao i zbog preglasavanja srpskog naroda na referendumu o nezavisnosti.
Prema njegovim riječima, Srbi nikada neće pristati na obilježavanje niti na priznavanje 1. marta, kao dana državnosti BiH, jer taj datum doživljavaju kao "dan kada je donesena nelegitimna odluka bošnjačkog i hrvatskog naroda protiv interesa Srba u BiH". On je naglasio da srpski predstavnici u zajedničkim institucijama BiH, u skladu sa Zakonom o praznicima u BiH, nikada neće prihvatiti 1. mart kao tzv. dan državnosti BiH, jer ih taj datum duboko vrijeđa.
Košarac je podsjetio da birači srpske nacionalnosti, koji su se zalagali za opstanak zajedničke države, nisu izašli na referendum 1. marta 1992. godine, iako se prema tada važećem Ustavu BiH referendum nije ni mogao raspisati i održati bez pristanka sva tri naroda.
On je potvrdio da će i ove, kao i prošlih godine, 1. marta otići do Stare pravoslavne crkve na Baščaršiji gdje će prislužiti svijeće i u skladu sa srpskom tradicijom, odati pomen svim nevino nastradalim Srbima, a posebno srpskom svatu Nikoli Gardoviću, kojeg je mučki ubio Ramiz Delalić Ćelo, sarajevski kriminalac i miljenik Alije Izetbegovića.