Obama: Ubistvo Njemcova znak pogoršanja klime u Rusiji (VIDEO)
"To je nagovještaj klime barem unutar Rusiji, gdje se građansko društvo, nezavisni novinari i ljudi koji pokušavaju da komuniciraju na Internetu, sve više osjećaju izloženim prijetnji i ograničavanjima. I sve više jedinu informaciju koju ruska javnost može da dobije jeste putem medija pod državnom kontrolom", rekao je Obama u intervjuu Rojtersu.
On je pozvao na sveobuhvatnu istragu povodom ubistva Njemcova.
Britanska agencija je podsjetila da se Obama tokom posjete Moskvi 2009. godine, kada se sastao sa predstavnicima opozicionih stranaka, sastao i sa Njemcovim, kritičarem ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Ubistvo Njemcova je "dio onoga što je mislim omogućilo da se Rusija angažuje u nekoj vrsti agresije koju ima prema Ukrajini", naveo je Obama.
Njemcov je ubijen u petak kasno uveče u centru Moskve, nedaleko od Kremlja, dva dana uoči velikog mitinga koji je pripremala opozicija.
Ubistvo Njemcova, koji se dogodilo na Moskvoreckom mostu u centru Moskve, snimila je kamera koja snima vremenske uslove u centru grada.
Prema podacima ruskog Ministarstva unutrašnjih poslova, Njemcov je ubijen u centru Moskve u petak u 23:40 po lokalnom vremenu, kada je na njega ispaljeno više metaka iz automobila u prolazu.
Iran da zamrzne nuklearnu aktivnost
Iran treba da pristane na zamrzavanje svoje nuklearne aktivnosti tokom najmanje 10 godina da bi bio postignut ključni dogovor o njegovom atomskom programu, istakao je Obama.
On je ocijenio da je zasad, ipak, veća vjerovatnoća da konačni sporazum neće biti postignut nego da hoće.
Obama napominje kako neslaganja povodom planiranog govora izraelskog premijera Benjamina Netanijahua u Kongresu SAD, u utorak, u kojem će on izraziti protivljenje sporazumu o iranskom nuklearnom programu, jesu problem, ali ne takav koji bi bio "trajno destruktivan" po veze SAD i Izraela.
Obama je ipak priznao da postoji "znatno razilaženje" između njegove administracije i izraleske vlade o tome kako da postignu zajednički cilj - da spriječe da Iran stekne nuklearno oružje.
Cilj SAD je da osiguraju period od bar godinu dana između trenutka kada Amerika uoči kako Iran pokušava da stekne nuklearno oružje i trenutka kada Iran bude zaista u mogućnost da ga stekne, naglašava Obama.
S druge strane, Izrael strahuje kako Obamina strategija prema Iranu još uvijek ostavlja prostor tom izraelskom najvećem neprijatelju da stekne atomsko naoružanje. Netanijahu ističe kako bi nuklearno naoružani Iran predstavljao egzistencijalnu prijetnju za jevrejsku državu.
Istovremeno Teheran negira da mu je cilj izrada atomskog oružja, ističući da njegov nuklerani program ima samo mirnodopske ciljeve.
Obama napominje kako u razilaženju između njega i Netanijahua po ovom pitanju nema ničeg ličnog i da će se on ponovo sresti sa izraelskim liderom ukoliko on pobijedi na izborima u Izraelu 17. marta.
Američki predsjednik podsjeća da Netanijahu nije bio u pravu kada se protivio privremenom sporazumu o iranskom nuklearnom programu iz 2013. godine.
"Netanijahu je svašta tvrdio: Ovo će biti užasan sporazum, rezultiraće time da će Iran zaraditi 50 milijardi dolara (na osnovu ublažavanja sankcija), Iran se neće pridržavati sporazuma. Ništa od toga se nije obistinilo. Ispostavilo se da smo u stvari tokom tog perioda bili svjedoci da iranski (nuklearni) program nije napredovao", ističe Obama, dodajući da su u mnogim elementima Iranci taj program vratili unazad.
Bijela kuća je, inače, prošle nedjelje negirala izvještaj kako SAD i Iran istražuju mogućnost sporazuma na 10 godina, kojim bi u početku nuklerani program Teherana bio zamrznut, a onda bi se dozvolilo da se aktivnost na tom sektoru postepeno povećava, čime bi se omogućilo da Iran ipak proizvede nuklearno oružje u posljednjim godinama sporazuma.
Obama ističe kako je ključna nedoumica oko eventualnog postizanja sporazuma o nuklearnom programu sa Iranom, za koji je 30. jun krajnji rok, to da li će Iran pristati na rigorozne inspekcije i na nizak nivo mogućosti obogaćivanja uranijuma koji bi morao da održava.
"Ali ukoliko bi pristao, to bi bilo daleko efektnije za kontrolu (iranskog) nuklearnog programa nego bilo koja vojna akcija koju bismo mi mogli da preduzmemo ili bilo koja vojna akcija koju bi Izrael mogao da preduzme i daleko efikasnije nego što bi bile sankcije", ističe Obama.