Slovenska privreda raste, Hrvatska stagnira

Slovenska privreda porasla je prošle godine za 2,6%, dok je hrvatska imala pad od 0,4%. Јaz između dvije ekonomije trebao bi se smanjiti, jer bi Slovenija ove godine trebala usporiti, a Hrvatska imati blagi rast, piše Fajnenšal Tajms.

Hrvatska privreda bi ove godine trebala imati koristi od rasta izvoza i novca iz fondova Evropske unije, a sa druge strane slovenski rast izvoza usporava, a i smanjuje se količina novca koju dobijaju iz EU, pokazuju prognoze analitičara za ovu i sljedeću godinu.

Ipak, Slovenija, kako sada stvari stoje, uhvatila je određeni tempo rasta, dok je hrvatska privreda još uvijek vrlo slaba.

Slovenija za koju se zbog bankarske krize očekivalo da će završiti kao Kipar, iznenadila je analitičare i ostvarila dvostruko veći rast od prosjeka EU, zahvaljujući oživljavanju izvoza koji je prošle godine porastao za 8,4%.

Izvoz je porastao zahvaljujući oporavku tražnje u evrozoni, a doprinos oporavku došao je i od infrastrukturnih projekata financiranih iz EU, te rastu državne potrošnje za 1,2%, nakon četiri godine štednje, navodi Fajnenšl Tajms.

Ono što muči sve zemlje jugoistočne Europe pa tako i Sloveniju jest slaba lična potrošnja.

"Ove godine očekujemo usporavanje rasta BDP-a zbog usporavanja povlačenja sredstava iz EU fondova, koje je prošle godine bilo na visokom nivou, te sporijeg rasta izvoza", rekao je Ivan Dražetić iz Interkapitala.

Interkapital za Sloveniju očekuje rast od 2% u 2015. godini, uz deflaciju i nezaposlenost od oko 10%, što je na nivou prošle godine. Što se tiče 2016. godine rast bi prema prognozama trebao iznositi 2,5%.

U Hrvatskoj su vidljive tek naznake oporavka.

Hrvatska je takođe iznenadila u posljednjem kvartalu prošle godine, iako je rast od 0,3%, u odnosu na isto razdoblje 2013. daleko od zadovoljavajućeg. Na godišnjem nivou  pad je iznosio 0,4% te je time Hrvatska u recesiji već šestu godinu.

Rast u posljednjem kvartalu rezultat je rasta izvoza od 5,4% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, a tu je i usporavanje pada lične potrošnje te blagi rast maloprodaje. Opterećenje  rastu je izostanak mjera za smanjenje fiskalnog deficita.

Interkapital očekuje porast BDP-a od 0,4% u ovoj godini, prije svega zbog boljeg povlačenja sredstava iz EU fondova koja bi trebala iznositi milijardu evra i izlazak iz negativne spirale individualne potrošnje zbog promjena poreza na dohodak.

Problem za Hrvatsku i dalje ostaje niska stopa stranih ulaganja i visoka nezaposlenost.

S obzirom da je Hrvatska u izbornoj godini, budžetski deficit mogao bi iznositi 5% BDP-a što će stvoriti napetosti u odnosima s EU.