Papa dolazi u Јasenovac?

Poglavar Rimokatoličke crkve, kako se nezvanično govori u Zagrebu, mogao bi tom prilikom da posjeti i Јasenovac i pokloni se stradalima u tzv. NDH. To bi bio ustupak Srpskoj pravoslavnoj crkvi, koja papin naklon srpskim i drugim žrtvama postavlja kao uslov za buduću posjetu Srbiji.

Iako se Vatikan zvanično ne izjašnjava o nezvaničnom planu posjete o kome uveliko spekulišu hrvatski mediji, mnogo je pokazatelja da se priprema upravo ovakav scenario. Na to ukazuje i najava posjete hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović Vatikanu. Ona bi sa papom Franjom trebalo da se susretne u maju, kada bi mu uručila i formalni poziv da posjeti Hrvatsku.

Vatikan, svjestan i negativnih konotacija Stepinčevog proglašenja za svetitelja, želio bi da napravi određeni balans, čime se neformalno obrazlaže mogućnost papinog dolaska u Јasenovac. Termin zasad nije poznat, ali se procjenjuje da će posjeta najvjerovatnije uslijediti poslije posjete Bosni i Hercegovini, zakazane za 6. jun.

Zaustavljanje procesa proglašenja Stepinca svetim pokazalo se kao nemoguća misija za SPC i sasvim je jasno da je papa odlučio da odobri njegovu kanonizaciju. Važan zadatak za Vatikan, međutim, jeste dobra priprema terena za ovaj potez, jer je Svetoj stolici važno da ostane u dobrim odnosima sa Patrijaršijom u Beogradu. Papa u tom kontekstu namjerava da uskoro posjeti Srbiju, pa i Rusiju, koja se smatra nepremostivim bedemom za Rimsku kuriju. Mogućnost da se papa konačno pokloni srpskim žrtvama, u Srpskoj patrijaršiji zvanično ne komentarišu, kao ni razvoj događaja oko Stepinčeve kanonizacije. Primjetno je, međutim, svojevrsno ignorisanje ovog pitanja u vrhu SPC, pa čak i među vladikama čije su eparhije u Hrvatskoj.

- Patrijarh Irinej nekoliko puta je ponovio da bi proglašenje Stepinca za svetitelja bila fleka za Rimokatoličku crkvu. Ništa se, u međuvremenu, nije dogodilo da bi taj stav bio promijenjen - kratko je rečeno u vrhu SPC, gdje podsjećaju i na upadljiv stav novog mitropolita zagrebačko-ljubljanskog Porfirija, koji kanonizaciju smatra unutrašnjim pitanjem Rimokatoličke crkve.

Vladajući stav episkopata SPC jeste da je o Stepincu proteklih godina uglavnom sve rečeno, ali i da ne treba insistirati na konfliktu sa katolicima. Ovo pitanje bilo je u središtu pažnje javnosti jula prošle godine, kada je patrijarh Irinej preko šefa vatikanske diplomatije Dominika Mambertija papi uputio pismo u kome je obrazložio stav da kardinal ne bi trebalo da se nađe u društvu svetaca. Slanje ovog pisma nije nikada potvrđeno. Na isti način komentarisan je i nezvanični poziv pape patrijarhu Irineju da posjeti Vatikan, s tim što je u SPC ova mogućnost zasad isključena.

Uskoro se očekuje i smjena onih hrvatskih biskupa koji su do sada pokazivali krajnji konzervatizam, koji je često prelazio crkvene granice i zadirao u politiku. Odlaskom stare garde hrvatskih biskupa, smatra Vatikan, otvorio bi se mnogo veći manevarski prostor ne samo u crkvi u Hrvatskoj, već i u odnosu na druge vjerske zajednice.

Papa Franjo do sada je, jasno osudivši fašizam, pokazao nedvosmislen stav prema prošlosti. U tom smislu njegov mogući dolazak u Јasenovac ne bi bio posebno iznenađenje, pogotovo što se očekuje da će i u BiH poslati jasne poruke usmjerene na mržnju, netoleranciju i sve što je dovelo do masovnih zločina na ovim prostorima.