latinica  ћирилица
25/03/2015 |  10:21 | Autor: TANЈUG

Počeo regionalni sastanak ministara u Prištini

Neformalni sastanak ministara spoljnih poslova i ministara transporta država regiona počeo je u Prištini, a Srbiju predstavljaju potpredsjednici vlade i ministri građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture i spoljnih poslova, Zorana Mihajlović i Ivica Dačić.

Na konferenciji će biti riječi o konkretnim ekonomskim projektima od regionalnog karaktera, s posebnim naglaskom na ulaganja u infrastrukturu, koje je moguće realizovati iz fondova EU namijenjenih razvoju Zapadnog Balkana. Definisanje jedinstvenih prioritetnih projekata, prije svega u dijelu jačanja saobraćajne infrastrukture, preduslov je ubrzanog ekonomskog razvoja Zapadnog Balkana.

Treći sastanak ministara regiona  održava se u Prištini, kako je dogovoreno, bez isticanja državnih simbola, a sastanak će voditi ministar spoljnih poslova samoproglašenog Kosova Hašim Tači.

Prva konferencija o Zapadnom Balkanu  organizovana je u avgustu prošle godine u Berlinu, pod pokroviteljstvom njemačke kancelarke Angele Merkel, radi promovisanja ekonomske saradnje regiona, a drugi sastanak u oktobru prošle godine u Beogradu, ocijenjen je kao istorijski.

Među učesnicima konferencije su ministri inostranih poslova i infrastrukture regiona zapadnog Balkana i evropski komesar za susjedstvo i pregovore o proširenju Јohanes Han, a evropska komesarka za transport Violeta Bulc učesnicima će se obratiti video -porukom. Konferenciji prisustvuje i šef Delegacije EU u Srbiji Majkl Devenport.

Zajednički projekti trebalo bi definitivno da budu definisani na Bečkom samitu 27. avgusta, a EU će IPA mehanizmom  te projekte podržati sa oko milijardu evra. Takođe, očekuje se da će značajna sredstva biti obezbijeđena i iz drugih izvora finansiranja.
Predstavnici Srbije i Albanije u prethodnom periodu posebnu pažnju posvetili su razamtranju projekata gradnje auto-puta Niš-Priština-Tirana radi izlaska tog pravca na luku, zatim izgradnju Koridora 11 od Beograda do Crne Gore i njegovo ukrštanje sa Јadransko-jonskim auto-putem, takozvanim Plavim koridorom, kao i rekonstrukciju pruge Beograd-Bar i njeno povezivanje, preko Crne Gore, sa albanskim lukama.