Od tri flaše alkohola, jedna original
Falsifikovani alkohol čini čak 66 odsto sve krivotvorene robe, slijedi obuća i tekstil sa 16 odsto, ali kopira se i kozmetika, lijekovi, razni rezervni dijelovi i igračke.
Plagijati poznatih svjetskih robnih marki prodaju se najčešće u legalnim trgovinama i cijene ne zaostaju za cijenama originala.
Trgovina takvim proizvodima prijeti svjetskoj ekonomiji, pa i Srbiji. Nema preciznih podataka koliko vrijedi tržište falsifikovane i piratske robe u Srbiji. Postoje samo podaci o vrijednosti piratskih softvera, koje su procjenjene na 70 miliona dolara.
“Kada sam došao u Srbiju 2010. vidio sam da se na ulicama Beograda, Novog Sada i Niša prodaju piratski diskovi“, rekao je Keni Rajt, ekspert Evropske unije u Patentnom zavodu Danske.
“Sada, pet godina kasnije, nisam vidio taj problem. Vjerovatno su dva razloga za to, odlučna akcija vlasti i razvoj interneta“, kaže Rajt.
Kupovina falsifikovane robe, iako vam se na prvi pogled učini isplativijom, ima višestruke negativne posljedice. Izostaje garancija za proizvod, a kupovina takve robe loše utiče na nacionalnu ekonomiju i usko je povezana s organizovanim kriminalom.
Tržišna inspekcija svake godine obavi više od 3.000 posebnih kontrola. Inspektori tvrde da ogroman rizik predstavljaju i falsifikovani lijekovi, kozmetika, proizvodi za ličnu higijenu, električni alati, rezervni dijelovi za automobile, električni proizvodi i igračke za djecu.
“Količina falsifikovanih proizvoda, koje svake godine otkrijemo, predstavlja veliki rizik za potrošače, zato što su u strukturi zapljenjenih krivotvorenih proizvoda uglavnom proizvodi namjenjeni za ličnu upotrebu“, kazala je Vera Despotović, viši savjetnik Ministarstva trgovine.