Više od 7.000 nelegalnih objekata u Bijeljini
S ciljem uvođenja urbanističkog reda i stvaranja pravne sigurnosti u prometu nekretninama /upisivanjem objekata u javne evidencije o nepkretnostima/, od 2000. godine traje legalizacija objekata bez odgovarajuće urbanističko-tehničke dokumentacije.
Do 2013. godine, legalizacija je provođena po postupku koji je regulisan odlukama lokalne vlasti, a od tada postupak se provodi po odredbama Zakona o uređenju prostora i građenju.
Predmet legalizacije mogu biti objekti koji su izgrađeni, započeti ili rekonstruisani bez građevinske dozvole.
"Tu su i objekti na kojima je prilikom građenja odstupljeno od građevinske dozvole i glavnog projekta, a koji su izgrađeni ili čija izgradnja je započela do dana stupanja na snagu ovog zakona - do 24. maja 2013. godine", objašava Ostojić.
Objekti koji su izgrađeni, započeti ili rekonstruisani nakon tog roka neće biti legalizovani. Rok za podnošenje zahtjeva je 24. maj ove godine.
Prema podacima iz službene evidencije, podnesena su 1.554 zahtjeva za legalizaciju.
Zakon je pogodnosti za legalizaciju propisao isključivo za stambene i stambeno- poslovne objekte do 400 metara kvadratnih, dok se za ostale objekte naknadna građevinska i upotrebana dozvola izdaje po procedurama kao u redovnom postupku.
Legalizacija objekata predstavlja jedan od glavnih urbanističkih problema u svim lokalnim zajednicama u Republici Srpskoj.
Ovaj problem posebno je vidljiv u lokalnim zajednicama u kojima je regostrovan veliki priliv izbjeglog i raseljenog stanovništva.