latinica  ћирилица
16/04/2015 |  11:59 | Autor: TANЈUG

Atojan: Јavni dug BiH dostigao 45 odsto BDP

Sa javnim dugom od 45 odsto bruto domaćeg proizvoda, Bosna i Hercegovina je prilično visoko zadužena i potrebne su joj reforme, ocijenio je stalni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda u BiH Ruben Atojan, izrazivši zadovoljstvo što je proces formiranja vlasti u BiH završen.
Ruben Atojan - Foto: arhiv
Ruben AtojanFoto: arhiv

"Formiranje vlasti  svakako će olakšati dijalog o politikama reformi u BiH. Međutim, da bi MMF ponovo počeo da pruža finansijsku pomoć BiH i dalje će biti neophodno sprovesti ključne reforme", rekao Atojan za sarajevsku štampu.

Najavljujući posjetu misije MMF-a BiH u narednim sedmicama, on je dodao da će se sa novim vladama razgovati, prije svega, o makroekonomskim izazovima sa kojima se suočavaju.

Na pitanje koliko BiH može da izdrži bez kredita međunarodnih finansijskih institucija, Atojan je ukazao da bi se u slučaju izostanka tranši od MMF-a, te potrebe za finansiranjem morale pokriti alternativnim izvorima finansiranja ili agresivnijom konsolidacijom potrošnje u javnom sektoru.

Upitan da li je BiH dostigla kritičnu tačku kada država počinje da se guši u dugovima, Atojan je kazao da javni dug BiH iznosi oko 45 odsto BDP-a i veći je u odnosu na 33 odsto BDP-a, koliko je iznosio 2007.

Ocjenjujući da je to "za zemlju u razvoju sa režimom fiksnog kursa razmjene i bez pristupa međunarodnim tržištima kapitala prilično visoka zaduženost" on je preporučio da se "reformski napori usmjere na smanjenje veličine javnog sektora, unaprijeđenje strukture rashoda, reformu programa davanja, kao i bolje upravljanje javnim finansijama".

Јednako važnu ulogu u smanjenju tereta duga za ekonomiju ima i visoka stopa ekonomskog rasta, a da bi se ona ostvarila treba ubrzati dinamiku sprovođenja strukturnih reformi s ciljem unapređenja poslovnog okruženja i prilagoditi legislativu tržišta radi povećanja zaposlenosti, rekao je Atojan.

On je dodao da analize MMF-a sugerišu da je poresko opterećenje rada dosta visoko i da veliki dio tog opterećenja dolazi od doprinosa za socijalno osiguranje. "Visoko opterećenje rada destimuliše ulazak na tržište rada ili prelazak iz neformalne u formalnu zaposlenost", kazao je Atojan.