Kojić: Kazne nesrazmjerne težini krivičnog djela
Kojić se nada da će Tužilaštvo BiH uložiti žalbu i da će drugostepeno Vijeće donijeti adekvatne kazne.
- Јasno je da Tužilaštvo i Sud na neki način žele da zadovolje statistiku, a ne pravdu za žrtve u vidu osuđujućih presuda, odnosno u konkretnom slučaju izrečenih kazni koje odgovaraju težini počinjenog krivičnog djela - kaže Kojić.
On je naglasio da se ovakvim presudama narušava univerzalni princip jednakosti građana pred zakonom, jer je Sud pokazao selektivan pristup i kod izricanja kazni, a ne samo kod podizanja optužnica, te Srbe osuđuje na dugotrajne kazne zatvora, dok Bošnjacima izriče male kazne, čak ispod zakonskog minimuma.
- Nevjerovatna i poražavajuća je činjenica je da je Sud prilikom izricanja presude kao olakšavajuću okolnost uzeo starosnu dob Kamerićeve, što nikako ne može da utiče na odmjeravanje kazne, odnosno umanjenje izrečene kazne zatvora, s obzirom na to da je ona bila u potpunosti svjesna da su radnje koje čini zakonom kažnjive, te da po međunarodnom i domaćem pravu spadaju u grupu krivičnih djela ratnog zločina - naglasio je Kojić
KAMERIĆEVA AMNESTIRANA, A NE KAŽNjENA
Predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske Nedeljko Mitrović rekao je Srni da tri godine zatvora Indiri Kamerić za zločine počinjene nad srpskim i bošnjačkim civilima na području Broda 1992. godine nisu kazna, nego amnestija.
Mitrović je naglasio da je gotovo nepojmljivo da se takva kazna dobije za tuču, prebijanje, maltretiranje, silovanje i sve drugo za šta se Kamerićeva tereti.
"Žena ne smije da bude u povlaštenom položaju ako je učinila takve zločine, a sigurno je da je u ovom slučaju bila u povlaštenom položaju", rekao je Mitrović i dodao da je Kamerićevoj trebalo izreći bar duplo veću kaznu.
On je dodao da je neshvatljivo da žena, imajući u vidu žensku solidarnost i osjetljivost, može biti tako nasilnički raspoložena i imati takvu mržnju prema drugoj osobi, posebno prema drugoj ženi.
Sud BiH osudio je Indiru Kamerić na tri godine zatvora zbog ratnog zločina nad srpskim i bošnjačkim civilima na području Broda 1992. godine.
Kamerićeva je proglašena krivom da je od aprila do oktobra 1992. godine, kao pripadnik 101. bosansko-brodske brigade Hrvatskog vijeća odbrane na Stadionu "Polet" i u zgradi Stanice milicije učestvovala u psihičkom i fizičkom mučenju i nečovječnom postupanju prema zatvorenim civilima.