Kina počela s megaprojektom koji bi mogao promijeniti svijet

Koliko je povećan globalni uticaj, postalo je jasno prije mjesec dana kada se prvo Velika Britanija, a za njom i ostale uticajne članice Evropske unije šokirale SAD, jer su postale suosnivači Azijske banke za ulaganja u infrastrukturu (AIIB). Ovome je doprinijela i najnovija kineska incijativa koja bi mogla da dovede do tektonskih pomjeranja u svjetskoj privredi - novi "put svile", tj. ogromni program infrastrukturnih ulaganja pod nazivom "Јedan pojas - jedna cesta".

Na nacionalnom narodnom kongresu ova je inicijativa istaknuta kao glavni prioritet Kine, a to znači da iza projekta staji i konkretan novac. Novi autoputevi, brze željeznice, luke, kao i energetska i komunikaciona infrastruktura trebalo bi da, kako planiraju Kinezi, povežu cijelo evroazijsko područje s tri milijarde potrošača. Kopnena komponenta, "Privredni pojas puta svile", trebalo bi da poveže 20 zemalja od Kine do Turske, Rumunijue i sjevera Evrope, a "Pomorski put svile 21. vijeka" pojačaće pomorske rute do Afričkog roga, te Suckim kanalom do sjevernog Јadrana.

Cilj ovog projekta, koji je kineski predsjednik Ksi Јinping prvi put predstavio krajem 2013. godine, jeste da u deset godina ostvari 2,5 biliona dolara spoljne trgovine na godišnjem nivou među zemljama u privrednom pojasu. Kinezi su spremni da sami ulažu, nude kredite i garantne fondove, a ukupna ulaganja procjenjuju se na milijarde dolara. Za početak, Kina je za međunarodna ulaganja osnovala novi fond vrijedan 40 milijardi dolara.

- Ideja zvuči futuristički i megalomanski jer dvije komponente te inicijative, kopnena i morska, predstavljaju integrisani niz velikih infrastrukturnih projekata, procijenjenih na više od 20 biliona dolara. Međutim, nije riječ samo o planiranoj gradnji saobraćajnice iz Kine prema Evropi koja će biti završena za deset ili 20 godina. Taj projekat je već u realizaciji i Kina je najavila alokaciju 40 milijardi dolara u razvojni fond kao dio svojih ukupnih planiranih ulaganja, procijenjenih na 1,7 biliona dolara. Kina već sufinancira konkretne projekte, kao što je projekat vrijedan 23 milijarde dolara prema bilateralnim sporazumima sa Kazahstanom - kaže hrvatski ekonomski ekspert Krešimir Јurlin.

- Prema postojećim planovima, obje komponente uključuju i tranzitne pravce prema Balkanu, jer prekomorska završava u Јadranu, a željeznička u Turskoj. Nije riječ o dalekoj budućnosti, a javnost nije dovoljno upoznata da je povezivanje Evrope i Azije veoma intenzivirano, npr. otvaranjem tunela ispod Bosfora 2013. te željezničkom transevroazijskom vezom preko Rusije od 2011. godine - navodi Јurlin.

Ekonomisti navode da su motivi Kine jasni, jer ona ostaje bez izvoznih tržišta, dok bi joj novi put svile obezbijedio ne samo trgovinu, nego i uticaj na tržištima u nastajanju u cijeloj Aziji i Evropi.

Azijska banka za infrastrukturna ulaganja biće ključni dio finansiranja infrastrukture novog puta svile, a do sada se toj banci priključilo više od 60 zemalja.

Samo u Srbiji dogovoreno je 5,5 milijardi dolara poslova: željeznice, termoelektrane i hidroelektrane, autoputevi, riječne luke. U Luci Dunav u Pančevu, najjačoj u regiji, pregovara se o osnivanju slobodne zone u kojoj bi Kinezi uložili u proizvodne pogone. Među novim članicama EU, Kina ima najjaču poslovnu saradnju s Poljskom i Mađarskom.