Srbija: Predstavljena strategija istrage finansijskog kriminala

Selaković je na završnoj javnoj raspravi o nacrtu strategije objasnio da znanje i iskustvo koje posjeduju policija i tužilaštvo nisu dovoljni za brzu i efikasnu istragu finansijskog kriminala, i da je za to potrebna pomoć finansijskih forenzičara.

On je rekao da je potrebno formirati četiri snažna regionalna centra, u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu, koji će se zajedno sa specijalnim tužilaštvom boriti protiv finansijskog kriminala.

Selaković je istakao da strategija predviđa uvođenje službenika za vezu među državnim organima i udarne grupe, na čijem osnovu će državni organi sarađivati u istragama finansijskog kriminala.

Selaković je rekao i da je Evropska komisija uputila mišljenje u kojem navodi da je Srbija izradom Nacrta strategije uspjela da učini nešto što je komisija preporučila svim zemljama članicama, a samo pojedine su to i učinile.

Navodeći da se finansijski kriminal u Srbiji pojavio za vrijeme tranzicije, Selaković je ocijenio da bi šanse da zemlja u tom periodu bude opljačkana bile manje da su postojali efikasni represivni organi i da je pravdi priveden veći broj počinilaca najtežih krivičnih djela finansijskog kriminala.

"Ako represivne institucije Srbije ne usvoje proaktivan pristup u radu, ako se ne pristupi drugačijoj organizaciji policije, javnog tužilaštva i suda, ukoliko svi državni organi ne počnu da sarađuju i razmenjuju informacije, Srbiji se može desiti da postane raj za finansijski kriminal, pranje novca i baza za međunarodne teroriste", rekao je Selaković.

Prema Nacrtu strategije istrage finansijskog kriminala, objavljenom na sajtu Ministarstva pravde Srbije, strategiju će provoditi koodinaciono tijelo za implementaciju, koje će činici ministri pravde i unutrašnjih poslova, kao i Republičko javno tužilaštvo i Vrhovni kasacioni sud.

Koordinaciono tijelo upućivaće izvještaj Vladi na sva tri mjeseca, a na kraju godine i Skupštini Srbije, koja će davati preporuke za poboljšanje.

Strategija pod finansijskim kriminalom podrazumijava i netačne finansijske izvještaje kompanija, berzanske manipulacije, nuđenje mita državnim službenicima radi povoljnijih ugovora, netačni poreski izvještaji, malverzacije, ali i formiranje tajnih fondova kompanija i finansiranje terorizma.

Јavnoj raspravi prisustvuju republički javni tužilac Zagorka Dolovac, tužilac za organizovani kriminal Miljko Radisavljević, predstavnici sudske vlasti i javnog tužilaštva, ambasador SAD u Srbiji Majkl Kirbi i šef Misije EU u Srbiji Majkl Devenport.