Nikolić: Spomenikom se odužujemo Milošu Obrenoviću
"Ovde među svojima, neka vas knjaz serbski svojim prisustvom u bronzi podsjeća na važnost i predanost kojom razvijate svoj grad, rekao je Nikolić.
Trebalo je, kako je dodao, kud i kamo ranije, barem vijek, da zablista spomenik Milošu u Požegi, jer je to dug prema njemu.
Ova lijepa i stara srpska varoš je jedinstvena i posebna na mapi Srbije, rekao je on, ukazujući da je ona cijela živi grad spomenik Milošu Obrenoviću.
"Takođe, ponos i ljubav kojima se njeguje sjećanje na sina Teodora Mihailovića, hrabrog vođu ustanika, mudrog državnika, ustavotvorca - kodžu Miloša služi na čast svima nama", rekao je Nikolić.
Ovaj spomenik, koji na dan jubileja Dva vijeka Takovskog ustanka i Dana Vojske Srbije poklanja Požegi i Srbiji, najviše pripada ovom gradu ne samo zato što je knjaz Miloš rođen u Velikoj Dobrinji, koja pripada ovoj opštini, već i što je i osmislio izgled trga, razvoj Požege kao moderne urbane ideje, napredne za svoje doba, nagalsio je predsjednik Srbije.
"I više od gradskog jezgra knjaz je te davne 1832. godine osmislio s kime naseliti, kako podići Požegu, pa tako u novoosnovanu varoš dođoše učitelji i činovnici, stočari i klaničari, povrtari i voćari koji zapatiše čuvenu šljivu požegaču. Ova varoš je u Miloševo doba put Austrije i drugih zapadnoevropskih zemalja izvozila više mesa i proizvoda od šljive negoli iko na Balkanu", istakao je Nikolić.
Predsjednik opštine Požega Milovan Mićović zahvalio se predsjedniku Srbije na dolasku, istakavši da je ovo veliki dan za tu opštinu.
Nikolić će u crkvi Svetih Petra i Pavla u Gornjoj Dobrinji zapaliti svijeće ustanicima, a potom prisustvovati centralnoj svečanosti povodom Dva vijeka Takovskog ustanka i Dana Vojske u Takovu, na prostoru Spomen parka "Takovski grm".
Drugi srpski ustanak, koji je vodio konačnom kraju turske vlasti, počeo je 23. aprila 1815. godine u Takovu, a predvodio ga je Miloš Obrenović. Poslije dvomjesečnih borbi Turci su se zadržali samo u Beogradu i u nekoliko utvrđenih gradova.
Vještim diplomatskim pregovorima Miloš Obrenović je do kraja 1815. godine zaključio usmeni mir s Marašli Ali-pašom, po kojem je priznat za vrhovnog srpskog kneza.
Drugi srpski ustanak na određeni način, kako navode istoričari, predstavlja temelj za stvaranje srpske države odnosno srpske vojske, tako da Vojska 23. april proslavlja kao svoj dan. Srpska vojska je nastala iz ustaničkih četa, iz naroda koji se latio oružja da bi izborio slobodu i tu, kako navode hroničari, leže korijeni duboke povezanosti naroda i vojske.