Odgovor Tribunalu: Šešelj se nije ogriješio o naloge Vijeća
Odgovor Šešelja, koji je Srpska radikalna stranka proslijedila medijima, danas će biti predat predstavnicima Haškog tribunala u Beogradu, a Šešelj će tim povodom u podne održati konferenciju za novinare.
U podnesku koji su sačinili članovi stručnog tima za odbranu Šešelja - Vjerica Radeta, Nemanja Šarović, Zoran Krasić i Milan Terzić, ističe se da se Šešelj ni na koji način nije ogriješio o nalog Pretresnog vijeća o privremenom puštanju na slobodu.
"To se vidi i iz podneska tužioca Serža Bramerca koji nije ponudio nijedan argumant kojim bi potkrijepio svoju želju da se Vojislav Šešelj vrati u pritvor MKTЈ na neodređeno vrijeme", navodi se u podnesku Šešeljevog stručnog tima.
Podsjeća se da je nalogom Pretresnog vijeća Haškog tribunala 6. novembra 2014. godine naloženo Šešeljevo privremeno puštanje na slobodu u Srbiju, i to bez Šešeljevog zahtjeva i bez ikakvih uslova.
Zbog toga, kako se ukazuje, Šešelj nije ni mogao da prekrši uslove prijevremenenog puštanja na slobodu, "jer nije moguće prekršiti uslove kojih nema".
Dalje se ukazuje da se prema međunarodnom običajnom pravu pritvor ukida svaki put kada nema opasnosti da se ponovi krvično djelo za koje je pritvorenik optužen, kao i kada ne postoji opasnost od bjekstva.
U slučaju Šešelja, kako se navodi, krivično djelo za koje je optužen nije moguće ponoviti, kao što nije moguće ni da on pobjegne iz Srbije, jer nema pasoš.
"Uz ličnu kartu koju je dobio nakon povratka iz Haga, Šešelj je dobio i rješenje kojim se utvrđuje da se ona ne može koristiti kao putna isprava na graničnim prelazima između Srbije i država u koje se inače prelazi sa ličnom kartom umjesto putne isprave", ukazano je u podnesku Šešeljevog stručnog tima.
Navodi se da Šešelj nijednom rječju i nijednim gestom nije uticao na svjedoke iz procesa koji se protiv njega vodi u Tribunalu, jer to i nije bilo moguće, pošto je poslednji svjedok saslušan 7. jula 2010. godine, a iznošenje završnih riječi okončano je 20. marta 2012. godine, od kada se čeka izricanje prvostepene presude.
Da je bilo bilo kakvog uticaja, Tužilaštvo bi moralo imenom i prezimenom da navede koji je to svjedok i na koji je način je na njega uticano, napominje se u podnesku.